Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izvijestila je javnost da je 2025. godina bila za 1,44 stupnja Celzijeva toplija od predindustrijskog razdoblja, što je svrstava među tri najtoplije godine u 170 godina sustavnih mjerenja temperature zraka!
Klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ističu kako posebno zabrinjava činjenica da su 2023., 2024. i 2025. godina, u svim analiziranim skupovima podataka, tri najtoplije godine dosad zabilježene. Promatrane zajedno, imale su prosječnu globalnu temperaturu 1,48 stupnjeva Celzijevih višu od predindustrijskog razdoblja. I tu zabrinjavajućim klimatološkim trendovima nije kraj, razdoblje od 2015. do 2025. godine čini čak jedanaest uzastopno najtoplijih godina otkako postoje mjerenja – uočavaju u DHMZ-u, čiji su stručnjaci godinu za nama u većem dijelu zemlje ocijenili sa, klimatološki gledajući, negativnom ocjenom – vrlo topla.
Zabrinjavajući trend
Nešto manja pozitivna odstupanja srednje temperature zraka (ocjena topla) zabilježena su u dijelovima središnje Hrvatske, široj okolici Ogulina te na području Makarske, dok se neslavni klimatološki "punti" pišu Kninu i Šibeniku (i njihovoj okolici), gdje je 2025. godina ocijenjena kao ekstremno topla.
Zabrinjavajući trend porasta temperature zraka bilježi se i na meteorološkoj postaji na plućima Splita (Marjan), gdje 2025. godina s 2022. godinom dijeli drugo mjesto među deset najtoplijih godina!
Da nije riječ o iznimci, nego o dugoročnom trendu zagrijavanja u Republici Hrvatskoj, potvrđuje podatak da su gotovo sve rekordno tople godine zabilježene u posljednjih dvadesetak godina, dok su čak četiri najtoplije zabilježene poslije 2018. godine, navode iz DHMZ-a na svojim službenim stranicama, uz primjedbu da zadržavanje porasta globalne temperature zraka unutar dva stupnja Celzijeva zahtijeva dodatne napore te brzu i temeljitu tranziciju gospodarstva i društva prema niskougljičnim tehnologijama.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO), već tradicionalno, dugi niz godina suočava nas sa stvarnošću (i neizvjesnom budućnošću) te iznosi zabrinjavajuće klimatske podatke, koji bi, ako se svi zajedno ne trgnemo, u budućnosti mogli promijeniti zemlju kao planet kakav poznajemo. Među ključnim mjerama ograničavanja rasta globalne temperature i ublažavanja klimatskih promjena, iz krovne svjetske meteorološke organizacije pozivaju na smanjenje emisija stakleničkih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije, zaštitu prirodnih ponora CO₂, jačanje meteoroloških sustava i političku suradnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....