Strah i trepet kupača i ribara u Dalmaciji! Đavolja riba osvaja nam more, osvanuo video dva moćna primjerka kod Cavtata

Ronioci i ribolovci sve češće u hrvatskom Jadranu imaju prilike vidjeti vrste riba koje su do jučer bile nepoznanica u ovom dijelu morskog svijeta.

Nažalost, ronioci iz slovenskog "Potaljaškog društva FEEL DEEP" proslijedili su našoj poznatoj Facebook grupi "Živi svijet Jadranskog mora" posvećenoj morskim temema video friško snimljen u okolici Cavtata na kojoj se vidi vatrenjača, invazivna i otrovna riba koja se posljednjih godina sve češće pojavljuje u Jadranu.

Video na kojem su snimljene vatrenjače možete pogledati OVDJE.

Facebook/Potapljaško društvo FEEL DEEP

Đavolja riba

Vatrenjača, odnosno Pterois volitans, poznata i kao riba lav, riba paun ili đavolja riba, izvorno potječe iz Indijskog i Tihog oceana. Prepoznatljiva je po dugim, lepezastim perajama i prugama koje podsjećaju na lavlju grivu. Iako atraktivnog izgleda, ova riba predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavu jer u Jadranu praktički nema prirodnih neprijatelja. Od 2024. godine smatra se stalnim stanovnikom našeg mora, a stručnjaci upozoravaju da je riječ o iznimno prilagodljivoj vrsti koja se brzo širi.

Brojne reakcije

Mnogi upozoravaju da dijelovi Sredozemlja već godinama imaju velikih problema s ovom vrstom jer "uništava domaću faunu i nema prirodnih neprijatelja". Jedan je ronilac opisao da je prošle godine na Cipru gotovo nemoguće bilo vidjeti druge ribe osim vatrenjača. Drugi dodaju da se u nekim zemljama potiče njihovo uklanjanje iz mora jer se šire nekontrolirano i narušavaju biološku ravnotežu.

Ubod vatrenjače izrazito je bolan, ali rijetko opasan po život. Otrov se nalazi u gotovo svim leđnim perajama, a pružanje pomoći je slično kao i kod uboda ribe pauka – ubodeno mjesto treba uroniti u što topliju vodu i potražiti liječnički savjet. Unatoč otrovnim bodljama, meso vatrenjače smatra se vrlo ukusnim, pa se u nekim državama potiče njezin izlov upravo kroz gastronomiju.

Klimatske promjene

Pojava ove vrste povezuje se s porastom temperature mora i klimatskim promjenama. "Tako nam i treba kad zagrijavamo planet", komentirala je jedna korisnica, dok drugi ističu da je širenju pridonijelo i proširenje Sueskog kanala, što je omogućilo lakši ulazak tropskih vrsta u Sredozemlje. Dio komentatora upozorava i na smanjenje broja hobotnica, jednog od rijetkih predatora vatrenjače, što dodatno pogoršava situaciju.

Zabrinjavaju i podaci o rastu populacije. Prema morskom biologu Peri Ugarkoviću, 2021. godine zabilježen je tek jedan primjerak, 2023. jedna do dvije jedinke, dok je 2024. na području srednjeg i južnog Jadrana pronađeno čak 122 primjerka. "Do 2025. brojnost je postala toliko velika da se više ne može ni izbrojati", upozorava Ugarković. Dodaje da se vatrenjača uglavnom hrani mladim ribama koje je ne prepoznaju kao prijetnju, pa se lokalne populacije teško mogu obraniti.