Stručnjak komentirao pukotine na Pelješkom mostu: ‘Pitanje je što se događa, treba provjeriti konstrukciju ispod mora‘

Negdje najesen 2024. pojavile su se u hrvatskim medijima prve vijesti o pukotinama na nekim stupovima Pelješkoga mosta, a sad se tom temom pozabavio i talijanski tisak, točnije list Il Piccolo. Iz Hrvatskih cesta su novinarima iz Italije odgovorili kako se ne radi o ozbiljnom ili opasnom problemu, te kako će popravak biti obavljen o trošku izvođača radova, tvrtke China Road and Bridge Corporation, koja je dala 10-godišnje jamstvo te za tu namjenu osigurala bankovna jamstva u vrijednosti od 10 posto vrijednosti mosta.

Most je svečano otvoren prije četiri godine, vrijedan je 420 milijuna eura, od čega je EU financirao gradnju s 357 milijuna eura nepovratnih sredstava. Lani, početkom ljeta, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković objavio je kako je od otvorenja preko mosta prešlo sedam milijuna vozila! Taj se broj do danas sigurno povećao, a koliko im je Pelješki most pojednostavio svakodnevni život, posebno znaju i osjete stanovnici krajnjeg hrvatskog juga, pa je normalno da vijesti o pukotinama na ovoj ključnoj prometnoj žili kucavici stvaraju određenu nelagodu pa i zabrinutost.     

Tonći Plazibat/Cropix

Građevinski inženjer Tomislav Bačić napominje kako postoje površinske i konstruktivne pukotine.

– Riječ je o marki betona visoke tlačne čistoće gdje je moguće da dođe do mikropukotina, koje svakako nisu konstruktivne niti utječu na samu stabilnost ni funkciju građevine, bilo da je riječ o mostu ili nečemu drugome. Pitanje je je li to mediji sve s jedne strane napuhuju, a struka smiruje situaciju?! To je kao biti između dvije vatre! Ako su se pojavile pukotine, njih je trebalo pratiti. Jesu li one praćene od nastanka do dana današnjeg, to ne znam, ali to svakako treba pratiti. Normalno, izvođač ima garanciju, ali nikad ne znate koji nepredviđeni utjecaji mogu na to djelovati. Iskreno, ovo što govorim je moje viđenje, ali treba uzeti uzorke, treba ispitati kako bi se uistinu vidjelo što je to... Ako je riječ o konstruktivnim pukotinama, onda je to problematično, treba naći način kako ih sanirati – ističe Bačić te dodaje:

– U samoj građevini imate konstruktivne pukotine koje se dogode zbog slijeganja tla, zbog dolaska procjednih voda, pri čemu se ispere materijal pa se tlo slegne; pojavi se pukotina koja se neće dalje širiti, ona je nastala zbog tog djelovanja i može se riješiti na razne načine. Normalno, ako je manja, lakše je sanirati, ako je veća, postoje metode, tehnologija je napredovala, postoje razna ubrizgavanja – injektiranjem se sve riješi. Važno je utvrditi narav pukotine te širi li se ona konstantno. Ako se pukotina konstantno širi, onda je problem u samoj pripremi tla, a ne u samoj konstrukciji. Pitanje je što se događa s temeljnim dijelom konstrukcije koja je uronjena u more, ima li i dolje pukotina ili su one vidljive samo na gornjem dijelu – poručuje Bačić, koji istodobno pojašnjava da se sve može riješiti.

Tonći Plazibat/Cropix

Međutim, važno je da se pukotine ne povećavaju i da se ne stvaraju nove.

– To konstantno treba pratiti, vidjeti što se događa i onda po tome donositi neke zaključke jer sve ovo što se piše i što ja govorim temelji se na iskustvu, ali nije relevantno. Znam da je izrazito visoka tlačna čistoća betona i to su ogromna naprezanja, mogu se unutar samog materijala dogoditi neke mikropukotine. Rađena je kontrola betona, sve je ispitivano i ako je to sve zadovoljilo projektno rješenje, onda sâm uzrok toga ne bi trebao biti materijal koji je ugrađen, onda su to vjerojatno neki vanjski utjecaji: tlo, zrak, more, sol... Bez detaljnog praćenja i dobre analize ovo je sve samo priča – naglašava Bačić, koji napominje kako su redoviti, generalni pregledi građevinara definirani Zakonom o gradnji.

– Za svaku građevinu imate propise; u samim uvjetima održavanja imate vizualni pregled građevine, on može biti periodični, godišnji... Pelješki most je od prevelikog značenja kao konstrukcija i sigurno se to radi, a pukotine su vjerojatno uočene tijekom tih redovnih kontrola. Nije ih sigurno netko otkrio tko je slučajno prolazio, to su oni koji rade na mostu i koji sve kontroliraju – zaključuje Bačić, ističući kako razloga za paniku nema, uz napomenu da treba samo utvrditi uzroke i način kako to riješiti.