Stručnjakinja o nezapamćenoj noći u Dalmaciji: ‘More se podiglo 75 cm, sustav poput venecijanskog Mosea mogao bi pomoći‘

Nezapamćeno podizanje mora nanijelo je protekle noći golemu štetu u Dalmaciji. Posebno je to bilo izraženo u svih sedam Kaštela, gdje su i vatrogasci kazali da takvo što odavno nisu vidjeli. 

Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u Dnevniku HRT-a pojasnila je meteorološke razloge iza ovog fenomena.

Dunić je naglasila da, iako je riječ o ekstremnom događaju, ističe da on nije najveći zabilježeni.

Navela je da je razina mora dosegnula razinu od oko 75 centimetara, što nije bio maksimum zabilježen na mareografskoj postaji u splitskoj luci.

– Ono što se sinoć dogodilo je kombinacija podizanja mora uslijed niskog tlaka i snažnog juga koje nagurava vodenu masu prema kopnu – pojasnila je.

Na pitanje zašto su Kaštela posebno pogođena, Dunić je objasnila specifičnosti Kaštelanskog zaljeva.

– Kaštela se nalaze u zaljevu koji je izložen smjeru puhanja juga. Jugo nagurava vodenu masu prema obali i zbog specifičnosti zaljeva dolazi do prelijevanja – kazala je.

Klimatske promjene i porast razine mora

Govoreći o globalnom utjecaju klimatskih promjena na intenzitet plima, istaknula je porast srednje razine mora.

– Zbog klimatskih promjena imamo podizanje srednje razine mora desetak centimetara. Situacija koja je ranije predstavljala maksimum od 90 centimetara, danas uz podignutu razinu mora predstavlja gotovo istu prijetnju kao maksimum od 80 centimetara na nižoj razini mora – navela je.

Dunić je navela primjer Venecije, gdje su snažne poplave kroz povijest potaknule gradnju sustava Moses.

– Venecija je kroz svoju povijest mjerenja zabilježila nekoliko maksimuma i, naravno, oni su se suočili sa snažnim poplavama njihova grada. Upravo zbog toga su projektirali sustav Moses, koji je danas vrlo aktivan. Sustav je adekvatno napravljen, za takav specifični oblik i geografski položaj grada. Smanjili su utjecaj olujnog uspora koji se dogodio, a taj olujni uspor je u principu naguravanje mora prema obali uslijed djelovanja snažnog vjetra – objašnjava.

Zaključila je da fenomen u Kaštelima nije "novo normalno", već posljedica kombinacije poznatih meteoroloških i fizikalnih uvjeta uz promijenjene klimatske faktore.

– Dakle, ono što je novo normalno nije sama fizika olujnog uspora i naguravanja mora, nego promjena početnih uvjeta, odnosno povišena razina mora koja čini gradove s rivom osjetljivijima na prelijevanje – zaključila je.