Gradovi i općine više neće imati ovlasti za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Propisuju to najnovije izmjene i dopune Zakona o raspolaganju državnim zemljištem koje je najavio ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Time se ponovno mijenja sustav koji se posljednjih desetljeća neprestano transformira, najčešće na štetu poljoprivrednika.
Riječ je o zakonu koji je bez sumnje jedan od najčešće mijenjanih u hrvatskom zakonodavstvu. Sredinom devedesetih godina raspolaganje zemljom prepušteno je gradovima i općinama, no praksa je pokazala brojne manjkavosti i zloupotrebe. Upravo zbog toga nadležnost je naknadno preuzela Agencija za gospodarenje državnim zemljištem tijelo koje se ni samo nije proslavilo.
U pamćenju je ostala famozna, politički motivirana podjela iz vremena Mostove vlasti u Metkoviću, kada je jedan pojedinac dobio čak 50 hektara, dok su brojni lokalni poljoprivrednici ostali bez ičega. Agencija je ubrzo ukinuta, a Plenkovićeva vlada odgovornost ponovno spušta na jedinice lokalne samouprave što se također pokazalo lošim rješenjem.
Lokalne vlasti, podložne političkim i privatnim interesima, često nisu bile dorasle zadatku. Jedan od najočitijih primjera dogodio se u Pločama, točnije u katastarskoj općini Komin, gdje je zbog netransparentne podjele državne zemlje izbila pobuna lokalnih poljoprivrednika, a cijeli proces je zaustavljen. Slična situacija ponovila se ove zime u Nijemcima, gdje su prosvjedi izbili zbog raspodjele zemljišta pod ingerencijom općine.
Sada Ministarstvo poljoprivrede ponovno preuzima upravljanje nad državnim parcelama, vraćajući nadležnost na razinu središnje vlasti. Hoće li se u tom procesu ponovno oživjeti ugašena Agencija za raspolaganje državnim zemljištem ostaje za vidjeti.
No jedno je jasno: Zakon o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem mijenjao se gotovo jednom godišnje, najčešće ne vodeći dovoljno računa o stvarnim poljoprivrednicima koji od zemlje žive i zemlju obrađuju.
Primjera lošeg upravljanja državnim zemljištem ne manjka. U Osječko-baranjskoj županiji, primjerice, godinama se odugovlačilo s natječajima, a brojni ozbiljni proizvođači ostajali su bez mogućnosti zakupa dok su zemlju dobivali oni s boljim političkim vezama nego agronomskim znanjem. U pojedinim općinama Slavonije natječaji su se pisali po mjeri "odabranih", a uvjeti su bili takvi da su ozbiljni OPG-ovci unaprijed odustajali. Još bizarniji slučaj zabilježen je u jednoj dalmatinskoj općini gdje su državne oranice dodijeljene tvrtki koja se bavi uvozom građevinskog materijala. Dok su lokalni poljoprivrednici, koji desetljećima obrađuju zemlju, ostajali bez ijednog hektara, novoosnovane firme s nejasnim pozadinama dolazile su do vrijednih površina uglavnom na netransparentan način.
Ni Zagreb nije imun na kaos oko državnog zemljišta. Na području Velike Gorice lokalni su poljoprivrednici godinama upozoravali na problem dodjele parcela fiktivnim OPG-ovima koji su se registrirali netom prije natječaja. Slično se događalo i u dijelovima Like, gdje su zemljišta dodijeljena osobama s trajnim prebivalištem stotinama kilometara daleko, do su lokalni stočari ostajali bez pašnjaka.
Prosvjedi u Nijemcima ove zime bili su samo kulminacija višegodišnjeg nezadovoljstva, a poljoprivrednici su traktorima blokirali prometnice tražeći transparentniju i pravedniju podjelu zemljišta. Lokalna vlast branila se procedurama, a Ministarstvo je poručilo da "razmatra rješenja". Konačno rješenje je stiglo i vraća nadzor nad državnim zemljištem u ruke ministarstva.
Međutim, središnja vlast već je jednom bila u istoj ulozi pa je nakon nekoliko godina prepustila tu zadaću lokalnoj razini. Stoga se postavlja logično pitanje što će biti dalje?
Poljoprivrednici su umorni od stalnih zakonskih izmjena koje ne rješavaju ključne probleme korupciju, neefikasnost i marginalizaciju onih koji poljoprivredu žive svakodnevno.
Najnovijim izmjenama Zakona o raspolaganju državnim zemljištem, gradovi i općine više neće imati ovlasti odlučivati tko će dobiti zemlju. Ministar Vlajčić poručuje kako će "novi sustav biti pravedniji i transparentniji". Najavljuje da će se upravljanje državnim parcelama ponovno centralizirati i to nakon godina neuspjelih pokušaja decentralizacije koji su, kako se čini, polučili više štete nego koristi na terenu.
-Zakon se stalno mijenja, ali mi i dalje ne možemo dobiti u zakup državne parcele i ostvariti poticaje. Ne znamo ni koji zakon vrijedi. Svaka Vlada nešto mijenja, a mi ostajemo bez zemljišta koje godinama obrađujemo i od čega živimo. Više vjerujem vremenskoj prognozi nego sustavu pravične raspodjele državnog zemljišta, ogorčeni su poljoprivrednici iz doline Neretve s kojima smo razgovarali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....