Osim radnika iz dalekih zemalja u Hrvatskoj su posao i budućnost našle tisuće radnika iz bivše Jugoslavije Pa je tako broj dozvola za boravak i rad do 30. studenoga 2025. godine izdan za 30.188 državljana Bosne i Hercegovine, 23.145 državljana Srbije, 11.384 državljana Sjeverne Makedonije, 5860 državljana Kosova.
Na kojim poslovima oni rade?
Najveći broj državljana iz tih država u Hrvatskoj radi u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, prometu te prerađivačkoj industriji, a iskustva im se kreću od dobre zarade i lakšeg zaposlenja nego kod kuće, do problema s prekovremenim radom, smještajem i pravima. Ipak, za većinu je rad u Hrvatskoj i dalje financijski isplativiji i predstavlja korak prema stabilnijem životu, čak i uz stroža pravila i sve više birokratskih prepreka.
U kojim sektorima rade
Državljani Bosne i Hercegovine već godinama čine najbrojniju skupinu stranih radnika u Hrvatskoj, a u 2024. i 2025. godini ponovno su na vrhu po broju izdanih dozvola za rad i boravak. Najviše rade u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, transportu i trgovini, pri čemu se Bosanci posebno ističu u sezonskim poslovima na Jadranu i na gradilištima diljem zemlje.
Srbi su među prve tri nacije po broju stranih radnika – procjenjuje se da u sezoni u Hrvatskoj radi oko 10 - 15 tisuća državljana Srbije, a ostali u građevinskom sektoru. No, sezonski poslovi konobara, kuhara, pomoćnog osoblja u hotelima i restoranima su jedna o najčešćih opcija. Uz to, dio njih radi u transportu (vozači kamiona i autobusa) te u prerađivačkoj industriji i logistici, osobito u Zagrebu i većim gradovima.
Plaće, uvjeti i motivacija
Glavni motiv za dolazak državljana BiH i Srbije u Hrvatsku su veće plaće i stabilniji uvjeti rada nego u matičnim zemljama, osobito u sektorima gdje poslodavci teško pronalaze domaću radnu snagu. Građevina i turizam godinama se suočavaju s manjkom radnika, pa poslodavci nude veće plaće, plaćen smještaj i prehranu, što ukupni paket čini znatno konkurentnijim od onoga u regiji, iako se dio oglasa i dalje vrti oko minimalca i nižih iznosa.
Istodobno, hrvatske vlasti pooštravaju pravila za zapošljavanje stranaca: uvode se stroži nadzori, obveza poštenog plaćanja i transparentnijih ugovora, a broj izdanih dozvola za rad stranih radnika premašuje 100 tisuća godišnje. Bosanci i Srbi time formalno dobivaju veću pravnu zaštitu, ali i više papirologije, duže procedure i mogućnost da zbog propusta poslodavca ostanu bez posla ili dozvole usred sezone.
Iskustva na terenu
Iskustva državljana BiH i Srbije u Hrvatskoj izrazito su šarolika: dio radnika ističe korektne poslodavce, redovitu isplatu plaća i, u usporedbi s kućnim uvjetima, znatno bolji standard, osobito ako im je osiguran smještaj i hrana. Drugi upozoravaju na prekovremeni rad koji se ne plaća, loše ili prenapučene smještaje, sezonske ugovore bez sigurnosti te ovisnost o posredničkim agencijama koje uzimaju provizije i drže radnike u podređenom položaju.
Unatoč problemima, potražnja za radnicima iz BiH i Srbije i dalje je velika, a broj dozvola za rad raste iz godine u godinu, jer Hrvatska bez stranaca teško može popuniti ključne sektore poput turizma i građevine. Za mnoge radnike iz regije Hrvatska je tako postala srednje rješenje: ni Zapadna Europa ni ostanak kod kuće, nego kompromis između veće plaće, bliskog jezika i kulture te relativne pravne sigurnosti u okviru EU tržišta rada.
Pojedini stručnaci navode i da bi većinu radne snage u Dalmaciji, ako računamo sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, uz naše radnike mogli činiti i građani iz naše šire regije. Tu se osim na konobare i kuhare misli i na rukovodeće položaje u turizmu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....