Gorivo je ponovno uzburkava javnost i vozače diljem Europe. Svaki odlazak na benzinsku crpku otvara ista pitanja: hoće li cijene rasti i hoće li uskoro biti ograničenja u kupovanju benzina i dizela? Dok u Sloveniji neke crpke već ograničavaju količinu goriva po kupcu, tržište goriva daleko je od stabilnog, a globalni događaji s Bliskog istoka sve snažnije utječu na svako paljenje automobila i pritisak na papučicu gasa.
Ograničeno tankanje
Na nekim benzinskim crpkama, primjerice MOL i Shell, uvedena su ograničenja točenja goriva, najčešće do 30 litara po kupcu za osobne automobile ili 100 litara za kamione. Razlog nije kronični nedostatak goriva, nego nagli skok potražnje uz dodatni pritisak „fuel tourisma“, dolazak stranih vozača iz Hrvatske, Austrije i Italije zbog povoljnijih cijena.
Ove mjere ciljaju očuvati dostupnost goriva za sve kupce i spriječiti paniku te lokalne poremećaje u opskrbi. Iako goriva ima dovoljno, privremena ograničenja pomažu da se spriječi prebrzo pražnjenje tankova na benzinskim crpkama.
U Hrvatskoj trenutačno nema fizičkih ograničenja količine goriva – građani mogu točiti koliko žele. Država se fokusira na kontrolu cijena kako bi spriječila nagli rast. Tako je Vlada privremeno ograničila maloprodajne cijene od 10. do 23. ožujka 2026.: Eurosuper 95 na 1,50 eura po litri, eurodizel na oko 1,55 eura. Opskrba ostaje stabilna, a gorivo se normalno distribuira diljem zemlje.
Regionalni utjecaji
Istodobno, pritisak na cijene raste u cijeloj regiji. U Bosni i Hercegovini dizel se već približio 1,60 eura, pa više nije isplativo ići tamo točiti gorivo. Očekuje se da će tamošnji vozači po gorivo u Hrvatsku, posebno u pograničnim područjima. Austrija, Slovačka i Italija pokušavaju ublažiti udar državnim mjerama: smanjenjem poreza, ograničavanjem marži i privremenim smanjenjem trošarina. U Federaciji BiH uvedena je maloprodajna marža od 0,25 KM po litri, dok slične mjere štite potrošače u Republici Srpskoj.
– Globalni sukobi i napetosti u regiji Bliskog istoka izravno utječu na cijene sirove nafte i derivata. Svako ometanje transporta preko ključnih ruta dodatno podiže cijene i stvara veći rizik za potrošače. Regulacija cijena i smanjenje trošarina mogu ublažiti udar, ali tržište ostaje osjetljivo na globalne događaje, stoga su sve opcije moguće, pa i ograničavanje kupovanja benzina i dizela – kaže energetski analitičar.
Povijest se ponavlja: par-nepar i bonovi?
Stariji građani prisjećaju se vremena kada gorivo nije bilo lako dostupno. Krajem 70-ih uvedene su drastične mjere štednje: pravilo „par-nepar“ ograničavalo je vožnju prema posljednjoj znamenki registracijske oznake – jedan dan su vozili oni s parnim tablicama, a drugi oni s neparnim. Nakon toga stigli su i bonovi za gorivo, koji su jasno određivali koliko goriva pojedinac ili obitelj smije kupiti.
Bez bona, čak i uz novac, gorivo se nije moglo natočiti. Redovi, čekanja i planiranje svake vožnje postali su svakodnevica. Te mjere, iako stroge, bile su nužne zbog stvarne nestašice i ozbiljnih poremećaja u opskrbi. I danas služe kao podsjetnik na to koliko se brzo ravnoteža može narušiti.
U Hrvatskoj trenutačno nema fizičkih ograničenja pri kupnji goriva – vozači mogu točiti koliko žele, bez limita na benzinskoj crpki, na kojima je zajamčena cijena goriva koju je donijela Vlada RH u sklopu stabilizacijskih mjera zbog krize na Bliskom istoku.
S druge strane, u Sloveniji je situacija nešto drugačija. Iako su i tamo cijene regulirane, pojedine benzinske crpke, suočene s povećanom potražnjom i „fuel tourismom“, same su uvele ograničenja količine goriva po kupcu. Cilj je takvih mjera spriječiti prekomjerno točenje i osigurati da gorivo ostane dostupno što većem broju vozača.
Dok Hrvatska intervenira prvenstveno kroz cijene, Slovenija, barem djelomično, poseže i za ograničavanjem količine goriva kako bi očuvala stabilnost opskrbe na terenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....