Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) ponovno je uputila jasnu poruku Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva – Zakon o poljoprivrednom zemljištu hitno treba mijenjati. Kako poručuju, sadašnji propisi pokazali su se nepravednima i neučinkovitima, a brojni primjeri s terena potvrđuju da trenutačni model ne ide u korist onih koji zemlju doista obrađuju. HPK očekuje da se od rujna nastave aktivnosti na izmjenama Zakona te da se kroz rad Povjerenstva uvaže stavovi poljoprivrednika. „Zakon mora biti pravedan, transparentan i stavljen u službu poljoprivredne proizvodnje, investicija i razvoja hrvatske poljoprivrede“, poručuju iz Komore.
Iako Komora naglašava da je suradnja s Ministarstvom posljednjih mjeseci bila korektna te da su ponovno pokrenuti sastanci po odborima i redovite koordinacije, podsjećaju da je još u ožujku Upravni odbor HPK zatražio hitno stavljanje Zakona izvan snage te sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem. Također su tada tražili obustavu svih natječaja dok se Zakon ne izmijeni.
-Naše aktivnosti i dalje će ovisiti o zajedničkom stavu Upravnog odbora i svih odbora HPK. Samo jedinstvenim pristupom možemo zastupati interese hrvatskih poljoprivrednika“, poručuju iz Komore, naglašavajući kako pojedinačni istupi članova ne odražavaju službeni stav HPK.
HPK očekuje da će rad Povjerenstva na izmjenama Zakona biti pokrenut tijekom jeseni. Njihova je poruka jasna – Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora postati alat za pravednu raspodjelu zemlje, jačanje proizvodnje hrane i razvoj hrvatske poljoprivrede.
Što poljoprivrednici traže?
Ako se polazi od stava HPK i onoga što su poljoprivrednici posljednjih godina tražili, novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi biti pravedniji i učinkovitiji ako uključi nekoliko ključnih stvari. Prije svega, potrebno je jasno definirati prioritet domaćim poljoprivrednicima, zakupnicima i vlasnicima koji stvarno obrađuju zemlju i imaju prebivalište ili sjedište u lokalnoj sredini. OPG-ovi, mladi poljoprivrednici i stočari trebali bi imati prednost pred „papirnatim“ firmama i špekulantima.
Natječaji moraju biti jednostavniji, digitalizirani i transparentni, s jasnim kriterijima i rokovima, kako bi se smanjila administracija i spriječila odugovlačenja koja blokiraju proizvodnju. Poljoprivrednicima koji zemljište već obrađuju ili imaju stoku treba omogućiti pravo prvokupa ili prvenstva u zakupu, uz dugoročne ugovore u trajanju od 15 do 25 godina, kako bi mogli planirati investicije i ulaganja.
Poseban tretman nužno je osigurati stočarima jer je njima zemljište ključno za proizvodnju hrane za životinje, pa bi u blizini farmi trebale biti osigurane dovoljne površine. Istodobno, potrebno je spriječiti špekulacije i neobrađivanje zemlje uvođenjem strogih kontrola korištenja. Onaj tko zemlju ne obrađuje ili je koristi suprotno ugovoru, mora izgubiti pravo zakupa, a zemljište ne smije završavati kod onih koji ga samo iznajmljuju dalje ili ga ne koriste.
Poticaj ulaganja
Važno je i jasno definirati ulogu lokalne zajednice i HPK. Općine i gradovi trebaju imati određenu ulogu u raspolaganju zemljištem, ali uz jasan nadzor i kriterije kako bi se spriječile političke i interesne manipulacije. U sam proces donošenja odluka obavezno treba uključiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru kao krovnu instituciju poljoprivrednika.
Na kraju, zakon mora biti instrument koji potiče ulaganja u proizvodnju hrane, navodnjavanje i razvoj ruralnih područja, a ne samo pravni okvir za podjelu zemljišta. Ukratko, novi zakon bi trebao staviti zemlju u ruke onih koji je obrađuju i od nje žive, a ne špekulanata. Mora biti transparentan, poticajan za ulaganja i osigurati pravednu raspodjelu među poljoprivrednicima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....