Pavo Orepić, neuroznanstvenik iz Ploča, koji danas radi kao postdoktorand na Sveučilištu u Zürichu, dobio je veliko međunarodno priznanje za svoj rad na području shizofrenije i psihoza.
Dobitnik je nagrade Early Career Award, koju dodjeljuje Schizophrenia International Research Society (SIRS), vodeća svjetska organizacija za istraživanje shizofrenije i srodnih poremećaja. Priznanje mu je uručeno na kongresu SIRS 2026., koji se održao u Firenci od 25. do 29. ožujka.
Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje znanstvenicima na početku karijere za izniman doprinos istraživanju, nastavi i kliničkoj praksi u ovom području.
To je još jedno veliko priznanje u nizu za mladog Pločanina. Orepićeva doktorska disertacija bila je nominirana za najbolju na EPFL-u, jednom od vodećih europskih sveučilišta za znanost i tehnologiju, a zahvaljujući svojim istraživanjima, držao je predavanja na nizu uglednih svjetskih sveučilišta, među ostalim i dvaput na Sveučilištu u Cambridgeu.
Brojne nagrade
Njegov rad pratio je i snažan međunarodni medijski interes: intervjuirali su ga New Scientist te mediji iz Švicarske i Njemačke, a o njegovu radu dvaput je pisao i The New York Times. Nakon takvog međunarodnog odjeka stigla su i priznanja iz njegova kraja – županijska Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u svijetu, te Osobna nagrada Grada Ploča.
Na kongresu je Orepić predstavio i novi znanstveni rad, nastao u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Klinikom za psihijatriju Vrapče i kompanijom Ericsson Nikola Tesla. Time je istraživanje koje se posljednjih godina razvijalo u Švicarskoj dobilo i snažan nastavak u Hrvatskoj.
Rad se bavi jednim od najtežih pitanja moderne psihijatrije – zašto neki ljudi imaju halucinacije čujenja glasova. Glavna poruka istraživanja jest da bi dio objašnjenja mogao biti u tome kako mozak razlikuje vlastiti glas od tuđega. Kod osoba koje imaju takva iskustva upravo se na tom mjestu pojavljuju teškoće: ono što nastaje iznutra ne prepoznaje se dovoljno jasno kao vlastito.
To je važno zbog toga što se složen psihijatrijski simptom kao što je čujenje glasova pokušava objasniti na konkretniji način. Takva istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju psihoze, ali i otvoriti put prema razvoju preciznijih alata koji bi u budućnosti mogli pomoći liječnicima.
Orepić se tim pitanjima bavi već godinama. Njegov raniji rad pokazao je da metoda razlikovanja vlastitog i tuđeg glasa može biti važna i u neurokirurgiji, kao dodatni alat za razumijevanje poremećaja povezanih sa sepstvom, odnosno onim što se u stručnoj literaturi naziva "sense of self". Novi rad pokazuje da se isti istraživački smjer sada širi i na psihijatriju.
Šire značenje
U tome je i šire značenje cijele priče. Istraživanje koje se razvijalo u Ženevi i Švicarskoj sada je prošireno na Hrvatsku, uz uključivanje Klinike za psihijatriju Vrapče, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Ericssona Nikole Tesle. Tako su domaće ustanove uključene u suvremena klinička istraživanja iz područja psihijatrije i neuroznanosti.
Zagrebački dio istraživanja odradio je Luka Jelić, doktorand Fakulteta elektrotehnike i računarstva i zaposlenik Ericssona Nikole Tesle, u suradnji s liječnicima s Vrapča. I on je sudjelovao na istom kongresu, gdje je predstavio i nastavak tog istraživačkog smjera – projekt koji koristi strojno učenje za razlikovanje zdravih ispitanika od pacijenata sa shizofrenijom na temelju glasa.
Pojednostavljeno, istraživači su snimali glasove zdravih ljudi i pacijenata, te su razvili modele koji iz vrlo kratkog izgovora samoglasnika mogu s visokom točnošću procijeniti pripada li snimka zdravoj osobi ili pacijentu. Takvi rezultati pokazuju da glas može nositi važne informacije o psihičkom stanju.
Radovi Pava Orepića i Luke Jelića tako otvaraju prostor za razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji bi jednog dana mogli pomagati psihijatrima u dijagnostici ili procjeni rizika za shizofreniju. Riječ je o području koje se ubrzano razvija i koje bi u budućnosti moglo imati i vrlo konkretnu kliničku primjenu.
Suvremena istraživanja
Ova priča zato nije važna samo zbog jedne nagrade. Važna je i zato što pokazuje da hrvatski istraživači i hrvatske ustanove mogu sudjelovati u projektima koji se bave jednim od najsloženijih pitanja moderne medicine. U ovom slučaju spojili su se bolnica, fakultet, tehnološka kompanija i švicarski znanstveni centar, a rezultat je međunarodna suradnja koja u Hrvatsku dovodi suvremena klinička istraživanja.
Za Orepića je ovo još jedno veliko priznanje u karijeri. Za Ploče je to razlog za ponos, a za hrvatsku znanost potvrda da i iz domaćeg prostora mogu dolaziti ljudi i suradnje koje imaju mjesto u samom vrhu svjetskih istraživanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....