Država je institucija stvorena da bi se znalo tko smije lupati pečate, nositi pendrek i ljudima govoriti što smiju, a što ne. Službeno, ona “brine” za sigurnost, pravdu, školstvo i zdravstvo, da nam život ne bi bio kaubojski film ili reality show. Neslužbeno, država služi malobrojnima u skupim odijelima da raspodijele moć, bogatstvo i privilegije. Nama ostaje tek nada da će toj balici od našeg poreza ostati nešto solada za ulični asfalt i za učinit’ neku bolnicu koja funkcionira.
Eto, tako smo stigli do naše teme - bolnice. Zovemo je dubrovačkom, mada joj se kapa i odijelo kroje u Zagrebu. Bila je županijska, a sad je opet državna.
Sljedećih nekoliko riječi mislim jako ozbiljno - ljudi koji rade u toj bolnici jako se trude oko zdravlja svojih pacijenata. Bio sam, doživio sam i najradije bi ih zagrlio sve redom.
Ovo nije tekst o njima.
Ovdje je riječ o Državi i njenim bolnicama. Našoj nedostaje 106 liječnika, jako puno medicinskih sestara i tehničara. Grad Dubrovnik ulaže silnu energiju i novce da, u suradnji s ravnateljstvom, na ispomoć dovede deficitarne liječnike iz svih krajeva Hrvatske. Bolnica je za njih učinila apartmane, nekima uz pomoć sponzora nalazi hotelski smještaj, drugi spavaju u Studentskom centru po bagatelnim cijenama.
Zašto? Na stranu tvrtke koje su to sponzorirale, no s kojim pravom se novac građana koji uredno plaćaju zdravstveno osiguranje i porez, uzima iz gradske kase da bi se osigurao smještaj liječnicima koji dolaze raditi u državnu bolnicu?
Pa eto, zato što stvari inače ne bi funkcionirale. Jer bi mnogi naši sugrađani bili zdravstveno ugroženi ili partili pod ploču da Grad i sponzori nisu zavukli ruku u džep. OK i Županija je davala novaca koliko je mogla. Ostali gradovi iz naše županije nisu se baš pretrgli u hvatanju za takujin. Kao da se njihova čeljad ovdje ne liječim nego stave flaster, popiju rakiju i zdravi ko dren.
Novac kojeg smo izdvajali morali smo dati jer Država ne funkcionira.
Država nije funkcionirala ni nakon potresa u Stonu. Trebalo joj je 10 godina da i posljednju obitelj vrati kući... altroche Tokio. Trebalo je smijeniti dva ministra da bi krenula obnova potresom postradale Banovine, a i to bi izostalo da nam nije prijetilo povlačenje novca iz EU-fondova zbog nesposobnosti Države da započne s obnovom. Na koncu je ispalo da je obnova počela zbog EU, a ne zbog građana.
Dubrovnik je kroz bogatu povijest pokazao kako se rješavaju problemi. Nađeš novce, osiguraš smještaj i uvjete, pa dovedeš najbolje zanatlije svijeta. Čak i danas, kad nismo toliko pri parama, lice grada značajno se promijenilo. Rekao bih na bolje.
To je ono koliko je do nas.
Ali ljudi koji u Zagrebu udaraju pečate nakon svake sanacije gurnu zdravstvo u još veću rupu. Istodobno, privatno zdravstvo, gle čuda, raste i cvjeta kao nikad. Kao da čuvari državnog pečata sve rade u njihovom interesu. A kontra našeg.
To nije ni lupežarija. To je izdaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....