Zakon je dobar, ali se ne provodi. Tako bi se nekako moglo zaključiti nakon današnjeg obraćanja Zorana Kljajića (Nezavisna lista Stipe Petrina), Petra Baranovića i Ivana Slavice (SDP) koji su novinarima obznanili da će zatražiti tematsku sjednicu šibenskog Gradskog vijeća na temu (ne)funkcioniranja vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Uz inicijativu stoji i vijećnica Maja Šintić (Možemo!).
- Najavljujemo inicijativu sazivanja tematske sjednice Gradskog vijeća da aktualizirano bitno pitanje valjanog i zakonitog postupanja Grada Šibenika kad je u pitanju funkcioniranje sustava mjesnih odbora i gradskih četvrti. Naime, svjedočili smo ponašanju gradske uprave i gradonačelnika Burića koje nije ni u skladu sa zakonom niti sa Statutom. Kontaktirajući niz članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora došli smo do jedne slike zanemarivanja rada odbora i četvrti, odnosno zanemarivanja inicijativa koje dolaze od građana, što je uskrata temeljnih građanskih prava u obuhvatu grada Šibenika. SDP će inzistirati u svakom pogledu na zakonitom poslovanju gradske uprave, a isto tako i na poštivanju Statuta i svih internih akata - istaknuo je u uvodu Petar Baranović, novi predsjednik šibenskog SDP-a.
Zoran Kljajić, gradski vijećnik iz sitnog Donjeg, tvrdi da je zakonodavac predvidio da se poštivanjem zakona iniciraju novi odnosi koji će ljudima omogućiti dobrobit zajednice.
- Dakle, da se omogući funkcioniranje, izražavanje potreba i želja, da sve bude transparentno, da ljudi budu više uključeni i zainteresirane za svoju svakidašnjicu. U stvarnosti, ljudi ni ne znaju tko je predsjednik neke gradske četvrti, održavaju li se sjednice, postoje li neke prostorije ili mail adresa. Od 2001. godine su vijeća gradskih četvrti i mjesni odbori zakonom postali pravne osobe i vrijeme je da to profunkcionira. Ovo što mi pričamo nije simptomatično samo za Šibenik, izuzetak su Zagreb, Rijeka i možda još neki pojedini gradovi - rekao je Kljajić, istaknuvši da oni nisu tu da "kritiziraju vlast, već da daju konkretne prijedloge na dobrobit zajednice".
A koji su to prijedlozi, otkrio je SDP-ov vijećnik Ivan Slavica.
- U proteklom mandatu kao gradski vijećnik svjedočio sam bezobzirnom odnosu gradske administracije prema gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Naši prijedlozi uključuju teritorijalni preustroj te dostatna financijska sredstva za samostalno djelovanje. Smatram da će gradonačelnik i vijećnici HDZ-a ovu našu inicijativu prihvatiti i da ćemo svi zajedno, u idućem razdoblju, omogućiti da gradske četvrti i mjesni odbori profunkcioniraju.
- Ignoriranje postojanja tog sustava direktne demokracije je neprimjereno i nelogično. Ako gradska uprava želi kvalitetno pokrivati potrebe građana, kroz funkcioniranje gradskih četvrti i mjesnih odbora dobivaju najkvalitetnije informacije o potrebama građana. U tom slučaju se ne bi dogodilo da sanjamo žičare, a godinama se ignorira potreba mještana Sitnog Donjeg da se napravi nekoliko stotine metara trotoara da djecu mogu sigurno ići do škole. Takvih je primjera bezbroj. Nema svaki put sredstava u proračunu da se nešto napravit odmah. Ali kad dobijete kvalitetnu informaciju onda imate dobru podlogu da napravite proračun za sljedeću godinu koji odgovara realnim potrebama i prioritetima građana - nadovezao se Baranović.
Što se prijedloga o teritorijalnom preustroju tiče, Slavica je iznio detalje:
- Povest ćemo raspravu o tome da se objedine pojedine gradske četvrti i mjesni odbori gdje je to potrebno. Tako da nemamo slučaj da u nekim mjesnim odborima izađe manje birača nego što taj mjesni odbor ima članova. To se dogodilo, primjerice u Podinama. Tamo je četvero ljudi izašlo na izbore, a mjesni odbor ima pet članova. Takvi slučajevi postoje i na području Perkovića, Sitnog Donjeg... gdje su mjesni odbori prefragmentirani i njih bi trebalo objediniti da čine smislenu funkcionalnu jedinicu.
Problem slabog odaziva birača na izbore za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, komentirao je Petar Baranović.
- Kad je u pitanju funkcioniranje hrvatske demokracije, podaci su općenito sve porazniji. Na prošlim lokalnim izborima smo imali rekordno nisku izlaznost u drugom krugu, to je okolnost koja ide na ruku HDZ-u, a indisponiranost građana ima temelje upravo u ovom što mi danas pričamo. Da gradske četvrti i mjesni odbori funkcioniraju onako kako je to zakonodavac predvidio i da budu najkvalitetniji mehanizam direktne demokracije, onda bi građani imali interes izlaziti na izbore. Međutim, kad imate situaciju da su realni zahtjevi zahtjevi građana da zaštite nekakve elemente urbanog standarda ignorirani od strane gradske uprave, onda je normalno da ljudi gube interes za tu vrstu izbora. Činjenica je da se Grad Šibenik zatvorio prema tim vijećima, a oni koji su izabrani po stranačkoj stezi, a pripadaju vladajućoj stranci, šute i ne prave šefu problem. Bez obzira na inicijative građana, a to je blokada direktne demokracije.
Nadovezao se Kljajić:
- Ne samo gradska uprava, nego i sami predsjednici gradskih četvrti i mjesnih odbora su ti koji ne surađuju s mještanima, koji odbijaju njihove zahtjeve. Oni su tu postavljeni po stranačkom ključu i sebe doživljavaju kao ispostavu određene političke opcije. Oni se usude tražiti čak i ono što je kvalitetno. To je žalosno. U ruralnim područjima postoje predsjednici mjesnih odbora koji su funkciju obavljaju preko dvadeset godina, to su mali diktatori. Kao da mu je to pretplaćena dužnost, pravi se važan jer poznaje gradonačelnika, a ništa ne radi za zajednicu.
Grad Šibenik ima ukupno 45 gradskih četvrti i mjesnih odbora. Ivan Slavica smatra da je to previše.
- Osijek, Zadar ili Split broje 25 ili 30. Ta ogromna fragmentiranost sustava blokira bilo kakav smislen rad. A da i ne govorim da se neka vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora sastaju samo jednom na konstituirajućoj sjednici i nikad više. Nemaju svi ni svoje prostorije pa se onda nalaze kojekuda. Puno toga je u njihovom radu potrebno promijeniti, a to može samo Grad Šibenik, zbog toga i sazivamo tematsku sjednicu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....