HEP opovrgava: Gradnja na Krčiću nije pokrenuta, Topoljski buk će biti revitaliziran

Žao nam je ako javnost ima dojam da su bageri već na Topoljskom buku i da tamo počinje gradnja male hidroelektrane. Želimo naglasiti da je riječ tek o najranijoj etapi u razvojnoj fazi toga projekta, aktualiziranog slijedom naše poslovne politike i Vladinih smjernica oko obnovljivih izvora energije.

Rekao nam je to direktor Sektora za investicije HEP-a Vedran Jurić želeći opovrgnuti niz navoda koji kolaju u javnosti vezano i uz izgled, odnosno dimenzije, eventualnih građevina, i za tehničke uvjete i odrednice projekta.

Obnovljivi izvori energije

– Kažem, slijedimo našu državnu i europsku politiku oko obnovljivih izvora energije, a uz solare, vjetroelektrane i biomasu, to su još i male hidroelektrane. Tu smo se držali zacrtanih lokacija, pa je među malim hidroelektranama na ovom području, uz Praničeviće i Peruču, i Krčić na kojem već imamo jedan mali agregat.

Nismo se vezali na postojeću građevinsku dozvolu iz 1989., što smo mogli, nego smo htjeli provjeriti, odnosno preispitati, kako danas s tim stojimo. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predali smo elaborat i sad zapravo Ministarstvo, a ne HEP, dalje vodi postupak koji mora dati odgovor na pitanje je li, ili nije, potrebna izrada studije na okoliš.

Tek kad taj postupak bude okončan, donijet ćemo konačnu odluku. Dakle, mala HE na Krčiću nije neki samostalni ili isključivi projekt, nego je dio implementacije obnovljivih izvora energije – govori Vedran Jurić.

Vedran Jurić svakako demantira podatak da će uzvodno biti podignuta četrdesetmetarska brana i ovako opisuje izgled projekta:

– Četrdesetak metara uzvodno bit će podignuta brana varijabilne visine između pet i sedam metara, ovisno o terenu, prosječno šest metara. Dijelom bi bila nasuta, ali bi imala i prelijevni dio da se osigura od velikih količina vode. Iznad brane, u vodotoku, bilo bi formirano akumulacijsko jezero dugačko 1,5 kilometara, prosječne širine 60 metara, uz branu duboko šest metara i postupno sve pliće do plićaka u početku akumulacije.

Kako je Krčić referentna kraška rječica baš zbog presušivanja, Vedran Jurić kaže da bi akumulacija ostvarila život Topoljskom buku tijekom cijele godine. Međutim, voda za akumulacijsko jezero uzimala bi se iz izvora Krke!

– To je točno, bio bi to zahvat prije brane, iz izvora Krke, i to je način da se puni dotok Krčića i da, kako je rečeno, Topoljski buk ima vodu tijekom cijele godine. Slap bi, zapravo, na taj način bio revitaliziran.

Niz stručnjaka, međutim, upozorava da bi na taj način u Krku stizala izvorska voda izmijenjene temperature i drugih svojstava, što bi nanijelo nesagledive štete njezinu ekosustavu. No to će, vjerojatno, biti predmet istraživanja i proučavanja za studiju utjecaja na okoliš.

Direktora HEP-ovih investicija Vedrana Jurića upitali smo o količini električne energije koja bi se proizvodila na Krčiću, odnosno isplati li zbog male koristi raditi velika šteta u prirodi?

– Prosječna godišnja proizvodnja od 38 GWh dostatna je za deset-dvanaest tisuća kućanstava, no svakako treba reći ovo: ta količina nije usmjerena na određene korisnike, nego ulazi u elektroenergetski sustav jednako kao i proizvodnja svih ostalih malih i obnovljivih izvora.

Zato se ne može govoriti o izravnoj isplativosti – važno je osigurati proizvodnju, odnosno opskrbu ukupno uzevši sve izvore. Stanje na tržištu kad su u pitanju elektroenergetske kompanije je na rubu rentabilnosti, a HEP, načelno, slijedi ideju o najpouzdanijim i najsigurnijim izvorima energije i teži vratiti uloženo.

Vijek trajanja hidroelektrane je sto godina, pa u odnosu na druge izvore manje košta, a manje i zagađuje. Zamislite koliko bi se emitiralo ugljikova dioksida kad bi te kilovate proizvodila neka termoelektrana. Utjecaj hidroelektrane je lokalan, a termoelektrane globalan – kaže direktor Sektora za investicije HEP-a.

jordanka grubač

Struka je protiv Ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Krka Tonči Restović komentirao je eventualni zahvat na Krčiću u svjetlu onoga što bi to značilo za Nacionalni park Krka, čija je granica samo nekoliko kilometara nizvodno. – Naša Javna ustanova uskoro će dati svoje mišljenje na mogućnost toga zahvata, a ovako unaprijed, najkraće, moram reći da će ono biti – negativno. Uostalom, pretpostavljam da će studija utjecaja na okoliš reći svoje, a kako je to područje u mreži Natura 2000, tada će se u fokusu naći ne samo okoliš, nego i ukupnost prirode. Koliko mi je poznato, stručnjaci iz oblasti znanosti o prirodi su protiv. Mislim da će najveća prepreka biti upravo mreža Natura 2000, koje, naravno, nije bilo u vrijeme kad je ovaj projekt zamišljen – govori Tonči Restović.