StoryEditorOCM
ArhivJavna ustanova za upravljanje Zaštićenim prirodnim vrijednostima šibensko-kninske županije

PRAĆENJE MORSKIH SISAVACA Svi šibenski dupini dobili ‘ime i prezime’

Piše PSD.
25. rujna 2010. - 00:08
Na hrvatskoj je strani Jadrana između 250 i 300 dupina, dok su na šibenskom području − gdje upravo traje praćenje − u srpnju identificirane 23 jedinke dobrog dupina, a u trodnevnoj akciji, koja upravo traje, prvog dana zabilježeno je sedam odraslih i među njima jedan “omladinac” od tri godine.

Praćenje dupina, kako bi se prvi put utvrdio njihov broj oko Šibenika, organizirala je mlada i agilna Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije, u suradnji s dr. sc. Tomislavom Gomerčićem sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. sc. Martinom Đuras Gomerčić sa Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju istog fakulteta, a u ekipi je i Angela Schiessi sa Sveučilišta Goethe iz Frankfurta.

Plavo-bijeli gosti iz Sredozemlja

− Šibenski je akvatorij Uredbom o ekološkoj mreži označen kao područje značajno za dupine, njihov koridor, a uz to, riječ je o zaštićenoj vrsti, to je vršni predator i kao takav uvijek najosjetljiviji na promjene u hranidbenom lancu. Oscilacije u njihovoj brojnosti upućuju na sliku stanja u cijelom lancu − kaže ravnateljica Javne ustanove Anita Babačić-Ajduk.

Ovo su inače prva sustavna istraživanja dupina na šibenskom području. Najviše ih sreću u Murterskome moru, oko Tetovišnjaka, oko ribogojilišta, oko kojih se skuplja i druga riba, zatim izvan Žirja..., a sada pokraj Zlarina.

− Tamo smo lani zabilježili i jato od petnaest plavobijelih dupina koji inače ne žive u Jadranu, ali znaju zaći iz Sredozemlja. Inače, uvijek je najteže doznati brojnost dupina na nekom području. Kako to uopće postižu?

− Najefikasnije ih je tražiti zrakoplovom, ali to je i najskuplje. Naučili smo ih razlikovati metodom fotoidentifikacije, po detaljima na perajama, pa kad se negdje počnu ponavljati jedni te isti − iz toga na koncu zaključujemo broj! Budući da se zadržavaju prilično lokalno, može se odrediti najpribližniji broj za određeni dio − kao što to sada rade za šibensko područje i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Ovdje za dupinima tragaju gumenjakom, ali morat će i u zrakoplov, i to skromnim sredstvima Udruge “Val” − kaže Gomerčić.

− Vrlo nam je važno da nam svatko tko vidi dupina to javi, zbog toga na internetskoj stranici crodolphin.vef.hr svatko ima priliku to učiniti, osobito ako naiđu na mrtvu životinju. Napravili smo i obrazac viđenja morskih sisavaca u Jadranu na www.val-nature.hr − kaže Gomerčić.

Nakon dva obilaska na šibenskom je području zabilježeno ukupno tridesetak dupina, a koliko ih je tu relativno stalno − znat će se kad se, identificirani po leđnim perajama, počnu ponavljati u tom istom akvatoriju.

Jordanka Grubač

 

 

Kobni čovjekov utjecaj

 

Pedeset posto dupina ugiba prirodnom smrću, a ostalih 50 posto zbog čovjekova utjecaja: zapletu se u mreže, upucaju ih harpunom (ljetos u Istri) ili puškom (ljetos je jedan nađen pokraj Kaprije i jedan pokraj Korčule...), a protiv jednog je češkog državljanina (Verudela, Pula) podnesena policijska prijava jer se u jato zalijetao − morskim skuterom! Budući da se dupini zadržavaju prilično lokalno, dr. Gomerčić već zna da je oko Zadra jedna stalna skupina od pet-šest dupina, da je jedna skupina južno od Rogoznice, ova pokraj Zlarina, te jedna oko Kornata. Ponajviše ih je u Istri.


 

Zub s godovima poput stabla

 

Godine dupina mogu se utvrditi po presjeku zuba, jer na njemu su godovi poput onih na drveću, kaže dr. Tomislav Gomerčić.


 

Prijateljstvo

 

Budući da ih godinama broje, proučavaju i raspoznaju, bude li prijateljstava između istraživača i dupina?

− Bude. Imali smo jednu ženku u Istri prije nekoliko godina koja bi došla do nas čim bi nas osjetila.

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. siječanj 2026 15:53