 |
Najveći zagovornici ulaska Hrvatske u Europsku uniju među Dalmatincima jesu stanovnici Šibensko-kninske županije, dok su se vodećim protivnicima eurointegracije na regionalnoj razini pokazali žitelji Dubrovačko-neretvanske županije.
Pokazuju to rezultati nedjeljnog referenduma, kojem se na području četiriju dalmatinskih županija odazvalo gotovo 20 posto manje birača nego na prosinačkim parlamentarnim izborima.
Od Velebita do Prevlake glasovanju se odazvalo nešto manje od 370 tisuća građana, što čini 40-ak posto biračkog tijela, pri čemu su stanovnici Šibensko-kninske županije poduprli pristupanje Hrvatske EU-u sa 63,8 posto, slijedili su ih birači iz Zadarske županije s potporom od 61,5 posto, te stanovnici Splitsko-dalmatinske županije s nepunih 58,5 posto glasova “za” i glasači s hrvatskog juga kojih je nepunih 57 posto zaokružilo “za” na referendumskom listiću.
Slični omjeri vidljivi su i u analizi po središtima dalmatinskih županija, gdje je najveći postotak u korist eurointegracije RH zabilježen u Šibeniku – 62,9 posto. Zadrani su sa 62 posto glasova podržali pristupanje Uniji, Splićani s 59,6 posto, a Dubrovčani s 57,4 posto.
No, primjetno je kako se ispred biračkih kutija našlo znatno manje građana nego prije mjesec i pol, što je, razumljivo, bilo najuočljivije na području grada Splita gdje se referendumu odazvalo gotovo 20 tisuća birača manje nego na parlamentarnim izborima.
U ostalim velikim gradovima taj se broj kretao između 3000 i 7000 građana manje nego na izborima u prosincu. Premda su omjeri u velikim gradovima, čak i u situaciji lošijeg odaziva birača, svakako imali ključnu ulogu u konačnim rezultatima na županijskim razinama, ali i regionalnoj - dalmatinskoj, zanimljivo je vidjeti da su pojedine općine sa srpskom nacionalnom većinom, ili žitelji grada Benkovca, te Lokvičića u Imotskoj krajini, dali više od 70 posto glasova za pristupanje Hrvatske EU-u.
Najveći postotak potpore integraciji – 82,3 posto – zabilježen je na području ličke općine Gračac koja teritorijalno pripada Zadarskoj županiji, a tek nešto manji u Biskupiji, Erveniku i Civljanima, gdje su glasovale tek 52 osobe, odnosno 6,2 posto upisanih građana.
Najveći broj jedinica lokalne samouprave čiji su se stanovnici odlučili glasovati protiv ulaska u Uniju zabilježen je na području Splitsko-dalmatinske županije, pri čemu je najveći postotak euroskeptika u Zagvozdu – 57 posto.
Slični omjeri volje građana viđeni su i na području Prgometa, Primorskog Doca, Lećevice, Zadvarja, te Lumbarde i Župe dubrovačke.
Pakoštanci nisu poslušali generalaIako je umirovljeni general Ante Gotovina iz haaškog pritvora, posredstvom svojih odvjetnika, poslao poziv građanima da podupru ulazak u EU, čini se da ga nisu baš poslušali ni njegovi sumještani iz Pakoštana. Na području te općine tek je 50,03 posto birača bilo za eurointegraciju, dok ih se 48,5 posto tome usprotivilo. Protiv EU-a glasovala je i tijesna većina birača s područja općine Ružić kojoj pripadaju i Thompsonove Čavoglave. |
Bračani se podijeliliNajveći broj euroskeptika među otočanima zabilježen je na Braču, gdje su se stanovnici općine Nerežišća opredijelili protiv ulaska Hrvatske u Uniju, a relativno tijesan postotak u korist toga dali su građani s područja općine Pučišća i Selca odakle dolaze dvojica SDP-ovih ministara – Arsen Bauk i Ranko Ostojić. Nasuprot tome, za Uniju su velikom većinom glasovali na području grada Sinja odakle korijene vuče aktualni premijer Zoran Milanović, te na području općine Baška Voda odakle potječe predsjednik Ivo Josipović. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....