Statistika: prepolovljena nezaposlenost

Prvi put u poslijeratnom razdoblju stopa nezaposlenosti u Šibensko–kninskoj županiji u rujnu ove godine spustila se na 17,5 posto. Iako je ovo za šibenske prilike izvanredno dostignuće, ova županija po broju zaposlenih još nije dostigla predratnu 1990. godinu.

Naime, te godine je samo bivša općina Šibenik (bez Drniša i Knina), bez policije i vojske, zapošljavala oko 27 tisuća osoba.

Poslije ratne kalvarije, 2001., u vrijeme gospodarskog sloma velikog broja ovdašnjih tvrtki, ta stopa bila je na čak 39 posto, što je uistinu “dno dna” ispod kojeg se teško moglo niže.

Službeno, te godine je u radnom odnosu, zajedno s policijom i vojskom, bilo jedva 24 tisuće zaposlenih. Prema dostupnim statističkim podacima, krajem rujna ove godine u radnom odnosu bile su 27.123 zaposlene osobe, što je 4,9 posto više nego u istome mjesecu lani.

Kada se ovoj brojci dodaju i zaposleni u policiji i vojsci, za koje je podatke moguće dobiti tek u svibnju iduće godine, procjenjuje se da su tzv. radni resursi Županije od 30.900 osoba, koliko ih je registrirano prilikom posljednjeg popisa stanovništva, gotovo potrošeni.

Odnosno, broj zaposlenih dobrano je premašio 30 tisuća. Nažalost, i s ovim brojem žitelja u radnom odnosu ova županija još kaska za prijeratnom zaposlenošću. Iako se nitko ozbiljno ne bavi ovom problematikom na razini Županije, posve je jasno da upravo ovdje i leži uzrok neminovnog uvoza radne snage, bez čega dolaze u pitanje ne samo planirane investicije, već i one koje su pri završetku.

Zapravo, već danas je nedostatak radne snage ograničavajući faktor razvoja ovog područja, unatoč činjenici da na burzi rada posao traži više od šest tisuća zaposlenih. To jasno govori o kakvim se strukturalnom nesuglasju nalazi gospodarstvo i sustav školovanja.

Apsurdno je, naime, da dvije gospodarske grane, turizam, kao strateško opredjeljenje regije, i građevinarstvo, kao najbrže rastuća gospodarska djelatnost, na šibenskoj burzi rada nema što tražiti.

- Konobari, kuhari, pekari, slastičari i brojna druga ugostiteljsko–turistička zanimanja, em su deficitarni na burzi, em ih je nedovoljno u školskim klupama, em, čim završe školovanje, ravno odlaze na posao. Što se tiče građevinarstva, koje donosi čak 16 posto novostvorene vrijednosti Županiji, uopće se ne može osloniti na domaće radne resurse, već glavnina radnika stiže iz susjedne BiH, kažu u Županijskoj gospodarskoj komori Šibenik.

- Iz škola stižu, ružno je reći, neupotrebljivi kadrovi. Nažalost je tako. Čak ni informatičari, koje „proizvodi” ovdašnje veleučilište, ne mogu se uključiti u proizvodnju - kaže Mate Burić, vlasnik MIAB-a, koja je kao vrlo uspješna tvrtka posljednjih godina dobila tri Zlatne kune.