Poslije punih 25 godina zabrane, lovci šibensko-kninskog kraja uskoro bi opet mogli u lov i u prostor Nacionalnog parka “Krka”.
- Bio bi to kontrolirani sanitarni izlov predatora koji bi se obavljao u skladu s planom gospodarenja tim zaštićenim prostorom koji bi, prema nalogu Ministarstva zaštite okoliša, uskoro trebala pripremiti Uprava Parka. Veliko je to olakšanje, kako za nas lovce, tako i poljoprivrednike - kaže Nedjeljko Dujić, predsjednik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.
Naime, u Parku je, koji se prostire na 142 četvorna kilometra, od njegova osnutka 1986. godine bio zabranjen lov, pa je ovaj prostor bogat vodom i hranom postao pravi raj za divljač. Poremećena je i ravnoteža u korist predatora: lisica, čagljeva i vukova, a do neizdrživih razmjera porastao je i broj divljih svinja. Poljoprivrednici i stočari, kao i obična domaćinstva trpe goleme štete od te divljači koje im rijetko tko nadoknađuje.
- Našli smo se u apsurdnoj situaciji. Prema zakonu, lovačka društva su obvezna nadoknaditi takve štete, a da pri tome nisu smjela ulaziti u prostor Nacionalnog parka i vršiti kontrolirani odstrjel, a Nacionalni park, odakle bi, recimo, dolazila krda divljih svinja i poharala poljoprivredne kulture, nije bio obvezan namiriti štetu. To je razlog što smo godinama pokušali uvjeriti državu da nam se dopusti kontrolirani sanitarni izlov u prostoru parka, što će nam, napokon, biti i dopušteno, pojašnjava Dujić.
Poseban kalendar
Očekuje se da Uprava Parka, u suradnji sa zaštitarima prirode, lovcima, pa i turističkim djelatnicima, načini precizan plan gospodarenja, kao i poseban kalendar prema kojemu bi se vršio odstrjel divljači i tako uspostavila željena ravnoteža.
- Park godišnje posjeti oko 700 tisuća gostiju i ne pada nikom napamet da usred ljeta ide s lovačkim psima i puca po Parku - naglašava Dujić.
Koliko će to biti olakšanje za poljoprivrednike, stočare i seoska domaćinstva dovoljno se prisjetiti samo scena zaklanih ovaca, goveda od čopora vukova u zaleđu Skradina, uz Krku, na Miljevačkom platou i drugdje u zaleđu koji u čoporima napadaju stada, a najčešće dolaze iz NP-a.
Slično je i s divljim svinjama. Samo prošlog ljeta na području Rupa i Dubravica do temelja su uništile nekoliko vinograda, a da nitko nije isplatio pričinjene štete.
- Već treću godinu zaredom divlje svinje mi poharaju vinograd. Jednostavno ga “preoru”, a ja nemam od koga potraživati naknadu za pričinjenu štetu - kaže Ivan Barišić iz Rupa.
Divlje svinje biraju ekologijuDivlja svinja nije nikada bila autohtona divljač u Dalmaciji. Nažalost, u posljednje vrijeme, ne samo da se spustila do mora, već je osvojila i pojedine jadranske otoke. - Zanimljivo je koliko su ekološki osviještena ta krda svinja koja uništavaju ovdašnje vinograde. Znam slučaj jednog vinogradara u Vrpolju čiji vinograd već godinama redovito unište divlje svinje, a istodobno susjedne uopće ne diraju. U početku nismo nalazili odgovor zašto je to tako. Pokazalo se, međutim, da njegovi susjedi koriste pesticide i druge kemikalije za zaštitu, a on je okrenut prirodnom uzgoju i zbog toga plaća ceh - kaže dugogodišnji lovac Zoran Spahija. Da divlje svinje neće u voćnjake s otrovima pokazuje i još jedan primjer u zaleđu Primoštena gdje im je na udaru maslinik obitelji Skorić koja ne koristi nikakva zaštitna sredstva u svom masliniku. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....