U pravu ste, ali netko mora prozboriti i koju o tome, jer u tom ljupkom državnom dokumentu donesenom krajem srpnja – znači prije samo 15-ak dana – crno na bijelo stoji kako bi se šibenska luka trebala preusmjeriti isključivo na prihvat ekskluzivnijih brodova na kružnim putovanjima, tzv. butik brodova manjeg kapaciteta i mega jahti, zanemarujući u cijelosti teretni promet.
A Luka Šibenik, koja je koncesionar teretnog dijela luke do 2029. godine najvećim je dijelom poslova usmjerena na djelatnost kutinske Petrokemije koja joj je i većinski vlasnik. To, drugim riječima znači da Vlada RH u tu djelatnost više neće ulagati iz državnog proračuna i putem (državnih) lučkih uprava već će koncesionaru ostaviti na volju da u te – prema strategiji neperspektivne djelatnosti – ulaže isključivo vlastiti novac.
Što donosi kruzer
A kako tog vlastitog novca (nitko) nema stvar je jasna koliko i banalna – to de facto znači stavljanje ključa u bravu šibenske Luke koja je primjerice 1987. godine imala 1,7 milijuna tona prometa godišnje koji je u zadnje dvije i pol godine pao na oko 400 tisuća tona godišnje.Uglavnom za kutinsku Petrokemiju – fosfati i sirovine u uvozu i mineralna gnojiva u izvozu.
Da stvar bude apsurdnija, pored Strategije koju donosi Vlada, u proceduri je još jedna Strategija – koja bi trebala ići na Sabor – ona o prometnom razvoju RH.
‘ U tom je dokumentu jasno da državi nije prioritet modernizacija i obnova željezničkih veza – ni Lička ni Unska - teretnih luka Šibenik, Split i Zadar. Željeznica je temelj reindustijalizacije a gospodarstvo regije ne može se temeljiti jedino na turizmu’ – kazao je, po tko zna koji put, Draško Lambaša, predsjednik Uprave ‘Luke Šibenik’, ističući kako bi se ulaganjem u lučku tehnologiju i stavljanjem u funkciju Unske pruge kapacitet šibenske teretne luke – ali i splitske i zadarske – time mogao utrostručiti.
S jasnim financijskim efektima: ‘Od teretnog broda nosivosti 30 tisuća tona Luka zaradi milijun kuna, lučka uprava 130 tisuća, kuna dok je od kruzera prihod jedva deset tisuća kuna!’
No, Lambašina računica u Šibeniku nema baš puno javnih zagovornika. Dapače, istaknutom članu HNS-a najveći oponenti stižu iz redova lokalnog SDP-a, čiji ministri drže i ministarstvo pomorstva i Vladu RH, i to u koaliciji baš s HNS-om.
SDP-ovac Joško Šupe, inače ravnatelj Lučke uprave kaže da kruzerski gost koji lučkoj upravi ostavi četiri eura u gradu potroši deset puta više, te da je vrijeme da se u Šibeniku konačno počne živjeti za turizam, a ne samo od njega. U tom smislu je jasno da glavni koalicijski partneri, koji su do prije godinu dana, četiri godine zajednički vladali Šibenikom imaju dijametralno suprotne poglede na daljni razvoj grada.
Ode jadranska orijentacija
Dapače, državnu investiciju u putničko – trajektni terminal u šibenskoj luci, vrijednu 10-12 milijuna eura koju Šupe hvali Lambaša otvoreno naziva - neisplativom i promašenom investicijom. HDZ za sada mudro šuti, iako je investicija u putnički terminal započela još Vlada Jadranke Kosor.Na koncu se postavlja pitanje – ako se stranke koalicije koja je trenutno na vlasti u državi ni u Šibeniku ne mogu složiti oko pitanja svoje Luke, kako će se tek složiti Split, Zadar i Šibenik – ili ono što se nekada zvalo Dalmacija – oko nečeg što je još pokojni Vicko Krstulović sada već dalekih 60-ih godina prošlog stoljeća zvao (i to uzaludno) ‘jadranska orijentacija’.
A to, kako vidimo, ni onda a pogotovo ne danas nisu bile samo Zrče, Gardeni, ono što TBF zove ‘guzice i sise’, zimmer frajevi i launch barovi već vrlo ozbiljne stvari kojima ‘destination’ i ‘brand’ manageri što ih naša veleučilišta – ima li ijedan grad da nema bar jedno? - štancaju kao na tekućoj traci, ipak nisu dorasli. Malo je to kompliciranije nego osnovat, šta ja znam, ‘raspršeni hotel...’
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....