U šibenskoj Galeriji sv. Krševana otvorena je izložba „Nevjerni Toma“ trogirskog kipara Tomislava Šalova.
Tomislav Šalov je docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje drži kolegije Kiparsko oblikovanje u kamenu 1-6 na Odsjeku za kiparstvo, te kolegija Kiparstvo, materijali i tehnike u konzervaciji-restauraciji na Odsjeku za konzervaciju i restauraciju. On je osoba koja može meritorno i predano prenijeti novim naraštajima klesarska i kiparska umijeća i tradicije dalmatinskog kamenarstva. Šalov je od onih kojih snažno doživljavaju kamen, poznaju ga usudio bih se reći, u dušu. On zna osluškivati kamen: kuckajući već po zvuku procjenjuje da li je gromada krta, gdje su joj žile i napuknuća, da li je poželjno čvrsta ali i podatna. Osluškuje i zvukove svog dlijeta po kojima odmjerava da li dovoljno nježno glača obline; po odjeku grube zubače dok snažno udara odmjerava udubljenja oštrih bridova na hrapavim oplošjima.
Kao stručnjak za kamen, ali i za mramor Šalov je restaurirao oltare i preslice-zvonare i brojnih crkava: primjerice u Trogiru je majstorski obnovio ukrašene prozore gotičke palače.
Iako obnavlja i štiti kulturno umjetničku baštinu u dosluhu je sa suverenošću, s najnovijim tendencijama, prvenstveno s konceptualizmom.
Prebiva i radi u svojim rodnim Dogradama. Tamo iz tla mjestimice izbiju poput grebena kamene grede, poneka stijena, hrid i već iskrčeni bovani. Oko vinograda i maslinika vijugaju suhozidne ograde poput dugih umjetničkih instalacija, umješno i domišljato složenih od neobrađenog, nepravilnog kamenja, među kojim su omanji otvori kroz koje prosijava svijetlo.
Estetsku tankoćutnost Tomislava sigurno su dojmile masivne kamene ploče na seoskim grobljima, takozvani kamičci, koje nazivaju i stećcima- jedva obrađenih ploha, odvaljeni iz geoloških slojeva; na ponekima se nalaze udubine, kamenice; na mnogima su različita znamenja- plitko isklesana s prikazom štitova, mačeva, polumjera cvjetova, seoskih alatki, motika i kosira.
Šalov stijene doživljava kao apstraktne skulpture. Neke od tih hridi što izranjaju iz zemlje doimaju se u polusvjetlu poput priviđenja. Šalov pribire kamene gromade pa ih preoblikuje, često tek ih dorađuje ostavljajuči djelomično njihova izvorna oplošja po kojima kleše. Mjestimično ostavlja prirodna nabubrjela ispupčenja i udubljenja, tako da i geologija može doći do izraza. Figure su mu konceptualistički sasvim jednostavne, minimalistički sažete. Sastavni dio njihove poetike su njihova duhovita imena, uglavnom religiozne naravi, s kojima se šire asocijativna polja. Na nekim su skulpturama zabijeni čavli, a ponekima iskače gvozdeni umetak, savijena bodljikava hrđava žica, prislonjeno spleteno trnje- elementi koji iznenađuju i unose metričku raznolikost.
U konceptualističkom duhu, postavo je instalaciju Nevjerni Toma od rasprostrtog, isklesanog kamenja sferoidnih oblika, neki su poput velikih oblutaka izvaljanim morem, drugi nalik nabreklom voću. Svi su elementi slični, ali i različiti po veličini, po obradi, po otisnutim znakovima koji pridaju njihovim nabojima. Među tim bijelim objektima odskače ono crno, kao bitno drukčije po boji i obradi, kao iznimka koja privlači pažnju. Sferoidna tijela rasprostrta po podu, kao poleglo jato, jedno uz drugo ili mjestimice odmaknuta, međusobnim hijerarhijama, stvaraju među sobom napeta gravitacijska polja. Privlače pogled i nukaju na aktivni odnos promatrača kojem se nudi mogućnost intervencije da bi i sam stvorio neke nove sasvim proizvoljne konfiguracije u kojima će i slučaj imati svoje prste.
Dijalog s kamenjem se nastavlja. Šalov ima još štošta iskazati, promatrajući, osluškujući i klesajući kamenje.
ŽIVOTOPIS
Tomislav Šalov rođen je 1974. god. u Trogiru. Nakon završene Ugostiteljske škole u Trogiru, 1998. upisuje srednju Klesarsku školu na Braču, gdje stječe kompetencije SSS klesarskog tehničara. Neposredno nakon, polaže majstorski ispit i stječe titulu majstora klesara. Godine 2006. upisuje, a 2009. završava preddiplomski studij kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u klasi prof. Matka Mijića. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 2011. godine na Odsjeku kiparstva u klasi prof. Nikole Džaje na temu „Život kamenih oblika u pejzažu“. Član je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika (HULU-a) Split. Od 2003. do danas samostalno je izlagao devet puta te je sudjelovao je na više desetaka skupnih izložbi. Autor je brojnih javnih spomenika i skulptura. Djela mu se nalaze u javnim prostorima, galerijama, muzejima te u privatnim zbirkama. Sudjelovao je na brojnim kiparskim kolonijama i likovnim radionicama: Vrsar, Bol na Braču, Kaštel Lukšić, likovna radionica na temu Jurjeva katedrala u Šibeniku. Utemeljitelj je, organizator i voditelj kiparske kolonije „Kamen – svjedok vremena“ u Marini. Samostalno je odradio preko trideset rekonstrukcija preslica, oltara i tabernakula. Ostvario je veliki broj suradnji s UMAS-om (Odsjek za konzervaciju i restauraciju kamena), kao što su restauracije mramornih baroknih oltara. Dugogodišnji je suradnik na uređenju scene prilikom održavanja Opere Selcete u kuli Kamerlengo u Trogiru. Dobitnik je više nagrada i priznanja (Dekanova nagrada za izvrsnost, 3. nagrada na Natječaju za spomenik hrvatskim braniteljima u Trogiru, dobitnik je i Godišnje nagrade općine Marina za svekoliki doprinos razvoju kulture i umjetnosti 2024.). Aktivni je član Matice hrvatske, ogranak Trogir, kao i društva „Radovan“ (Društvo za zaštitu kulturnih dobara grada Trogira).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....