Sve je tu idealno pogođeno. Najprije vrijeme održavanja – to je početak studenog, ‘gluhi mjesec‘ u kojem što bi rekao pokojni Smoje, počinje ‘gnjila‘ dalmatinska jesen, onaj u kojem se ništa ne događa. Ne samo da su otišli ljetni, nego čak i posezonski turisti, oni što su se držali do kraja desetog mjeseca, a oni što će doći na Adventuru, početkom prosinca, još ne stižu.
Dakle, idealna vremenska rupa da se u nju ‘ubode‘ jedna atraktivno događanje, koje će samim svojim dvosmislenim berekinsko – funcutskim imenom, i bez nekih posebnih marketinških trikova i troškova, danima dominirati cyber prostorom Lijepe naše.
Nema portala ni promotora bilo čega a da nije prenio i da to već stalno ne rebumbaje kako se u Šibeniku 7. studenoga održava ‘Đir od kita‘. Već je taj naziv sam po sebi pogođen i klikabilan pa vas mami da kliknete – jer ništa vas ne košta – pa da vidite koji je sad to vrag u tom Šibeniku, o kakvim se tu kitama i kitašima radi. Dakle, i marketinški je to hitac ravno u metu. Ko Nives Celzijus! Žena ne zna pjevati, ali je zahvaljujući ‘kiti‘ i ona imala hit!
A šibenske kite nisu nu kara – kara – karanfili ni drugo cvijeće, nego su baš ono što im ime govori – grana od bora, od smrike i masline, od kojih svaka – rekao bi Arsen – od davnina – označava svoju vrstu vina.
Šibenčani to imaju čak i uglazbljeno - ‘Smrika je crno, maslina za bilo, borić je za opol što ti liči tilo‘ – pa se to čak može i pivati i slušati dok se sedmog od idućeg miseca bude, u organizaciji Turističke zajednice grada Šibenika, činila vinska šetnja kroz staru gradsku jezgru, priko dvi rute, šest tovernaških postaja i dvanaest vinarija i vina šibenskih vinara.
Kroz tih šest postaja – nasljednika nekadašnjih težačkih toverni – Tovernu Wine Bar, Konobu Marenda 1, Samostanski vrt sv. Lovre, Caffè Bar Domald, Bistro Bava i Wine Bar Bokal (Maleš) posjetitelji će imati prigodu kušati po dvije vinske etikete, uparene sa prigodnim zalogajima, da vino ne padne na štumak i ne ugrize za želudac. Onako kako se u pravim tovernama mogla izist slana srdela, fregula sira iz ulja, ili barenko u njega utoćat bokunić kruva.
I da stvar bude lipša rič je stvarno o domaćim etiketama, Vinariji Škovin, Ego vina, Vinariji MI, Vinariji Sladić, Vinariji Džapo, Vinariji Slamić, Vinariji Birin, Vinariji Testament, Vinariju Ante Sladić, Vinariji Rak, Vinariji Prgin i Vinariji Baraka.
Vinskim poduzetnicima i proizvođačima koji su izrasli posljednjih desetljeća i od početnika, malih proizvođača grožđa i vina izrasli redom u respektabilna imena hrvatske eno i gastro scene.
Njihova se vina danas mogu naći na stolovima vodećih nacionalni restorana, među osvajačima relevantnih svjetskih natjecanja, na kojima redovno sudjeluju i vraćaju se s medaljama, a kritike sa superlativima možete čitati od vodećih pera eno i gastro scene na ozbiljnim portalima.
A to ni s babićem, a pogotovo ne s debitom i lasinom za kojeg nitko izvan Promine nije ni znao nikako nije bio slučaj. A danas su ta vina, zahvaljujući njihovom radu i trudu velika hrvatska vinska priča iz Šibenika i Šibensko – kninske županije. Priča koju će mnogi htjeti čuti baš tamo gdje je i prvi put ispričana, među kalama, skalama i butama, među Arsenovim stihovima, i od ljudi – enologa i vinara – koji su je i stvarali.
U jednu riječ – fantastična promocija šibenske vinske scene koja - kvalitativno - vjerojatno nikad nije bila moćnija i potentnija nego danas.
Još jedan plus za ovu manifestaciju, koja se odlično uparuje s još jednim velikim zgoditkom, s kojim puna turistička sezona u ovoj županiji sada već tradicionalno počinje, a zove se – ‘Debit i Pidoća se vole‘. I koja je izvrsno sljubila šibensku vinsku scenu s onom marendškom o‘ spize koja također buja iz godine u godinu i pokušava držati korak s njom.
Ko smi imat lošu spizu uz ovako dobro vino!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....