Drniški mišni sir - jedinstven u Europi

- Glavni cilj ove manifestacije je promocija proizvodnje sira, ali i drugih naših autohtonih proizvoda - kazao je Petar Škender, predsjednik Županijske gospodarske komore Šibenik.

Tako su se na Festivalu, osim sireva, mogli kušati i kupiti pršut, vino, rakije, likeri, med te brojni suveniri i rukotvorine ovog kraja. - Drniš je poznat po merlotu, debitu, pršutu, janjetini i mišnom siru. Želimo poticati i sačuvati prepoznatljivost tih naših domaćih proizvoda - rekao je domaćin Ante Dželalija, drniški gradonačelnik. A upravo je naglasak Festivala stavljen na promociju i brendiranje čuvenoga mišnog sira.

Slavka Petrovića iz Pakova Sela, prošlogodišnjeg šampiona Festivala s ovčijim mišnim sirom, pitali smo može li taj sir doista postati naš brend.

- Može, i to bez ikakve sumnje. Ja sam zagovornik da se postave okviri kvalitete sira iz kojih se ne bi smjelo izlaziti. Drugim riječima, ono što ne vrijedi ne bi smjelo dolaziti na tržište. Već dugi niz godina obitelj i ja radimo vrhunski proizvod. Tvrdim da je pravi mišni sir samo ovčji. Iako danas imamo i kravljeg i kozjeg sira iz mišine, s paprom, vlascem...

Čujte, ljudi se snalaze na sve načine samo da bi komercijalizirali sir. Međutim, ja želim po svaku cijenu zadržati izvornost, odnosno raditi mišni sir isključivo od svježe pomuženog ovčjeg mlijeka - izjavio nam je sirar Slavko Petrović.

I struka ima visoko mišljenje o mišnom siru. Evo što kaže dr. Samir Kalit s Agronomskog fakuteta u Zagrebu:

- Ulaskom u EU moramo pokazati i čime smo različiti od drugih zemalja. Među ostalim, osobito i u mišnom siru koji je jedinstvenog okusa. Međutim, treba priznati da mišni sir ima silan potencijal koji je još jako neiskorišten. Moramo puno raditi u edukaciji proizvođača da standardiziraju proizvod. Do sada je mišni sir bio primarno namijenjen lokalnom tržištu koje ga poznaje i turistima koji dođu kod nas. Još uvijek proizvodimo jako male količine mišnog sira. No, on ima potencijal da postane i izvozni proizvod, samo moramo na tome još puno raditi - kazao nam je dr. Kalit.

Drniški Festival sira imao je međunarodni karakter zahvaljujući dolasku svećenika iz trapističkog samostana “Marija Zvijezda” iz Banje Luke koji u suradnji sa Zemljoradničkom zadrugom “Livač” iz Laktaša proizvode čuveni sir trapist od neobranoga kravljeg mlijeka.

- Već 130 godina proizvodimo sir trapist u Banjoj Luci. Najveću pauzu u prozivodnji na veliko imali smo nakon 2. svjetskog rata, kada su nam komunističke vlasti sve oduzele. Ipak, redovnici u samostanu sačuvali su proizvodnju za vlastite potrebe. Tek 2008. godine odlučili smo se obnoviti proizvodnju na veliko. Naš kapacitet je oko 1000 litara mlijeka dnevno, ili 60 sireva. Zanimljivo, receptura je ostala ista sve ove godine. Ona je tajna, jer recept zna samo jedan svećenik u samostanu i prenosi je usmeno. Originalni recept zapisan je u jednom samostanu u Francuskoj - rekao nam je pater Tomislav Topić.