Fotke izgladnjelih pasa u šibenskom azilu zaprepastile javnost. ‘Srž problema su ljudi koje nije briga!‘

"Sve ovisi o ljudima koji rade", kazala nam je osoba upućena u rad As-Eka, šibenskog azila za napuštene životinje, smještenom u Industrijskoj zoni Podi, s molbom da ostane anonimna.

- Najveći problem su ljudi kojima je to samo posao, a odrađuju ga bez imalo ljubavi i truda - nastavio je naš sugovornik, kojeg smo nazvali nakon što su, opet, u javnost izašle fotografije i informacije o izuzetno lošim uvjetima u As-Eku.

- Psi se hrane na način da se hrana stavi u boks u kojem su izmiješani slabiji i jači psi. Pa ako netko nije s njima u kavezu dok se hrane, naravno da jači pas pojede sve - kaže nam naš izvor, tvrdeći da nema informacija o tome je li se količina hrane u azilu smanjila, no da je broj mršavih pasa u zadnje vrijeme puno veći nego ranije.

- Srž problema su ljudi koje nije briga - podvukao je još jednom.

Fotografije izgladnjelih, mršavih i bolesnih pasa iz As-Eka šokirali su javnost i potaknuli brojne bijesne komentare na društvenim mrežama. Neki pojedinci su odmah počeli sa skupljanjem hrane i ostalih potrepština te su ih već jučer pokušali dostaviti na adresu As-eka. Javile su se, dakako i lokalne udruge koje skrbe o psima i mačkama, od kojih su neke, poput Šibenskih šapa, kako neslužbeno doznajemo, najavile odlazak kod gradonačelnika Željka Burića kako bi se situacija oko loših uvjeta u azilu na neki način riješila.

As-Eko je, podsjetimo, privatna tvrtka koja se bavi komunalnim i veterinarsko-higijenskim djelatnostima, uključujući i poslove zbrinjavanja napuštenih životinja za jedinice lokalne samouprave. Tvrtka posluje prema "no kill" principu, dakle životinje su kod njih do udomljenja. Grad Šibenik daje As-Eku oko 300 eura za svakog spašenog psa, a doznajemo da se godišnji budžet za financiranje As-Eka kreće oko 50 tisuća eura.

- Svi psi su nahranjeni - rezolutan je bio Damir Vrvilo, direktor As-Eka.

- U petak je jedna osoba ušla u naš azil, fotografirala četiri mršava psa i digla se hajka. Od 150 pasa ona je slikala njih četiri i na temelju toga se sad diže prašina. Mi nemamo pobuda zlostavljati životinje, mi ih spašavamo, liječimo, hranimo i kod nas su do udomljenja. Optužuju nas da trčimo za profitom,  ovo je zapravo neprofitabilan posao. Sedam ili osam puta godišnje dolazi nam i inspekcija i nikad nismo imali nikakav prekršaj, uvijek je sve bilo korektno - tvrdi Vrvilo.

Na tvrdnje da se psi u kavezima hrane bez kontrole, odnosno da se ne vodi računa o slabijim i bolesnim psima, Vrvilo odgovara:

- Psi funkcioniraju na temelju čopora i jedan uvijek dominira. U boksovima ih ima pet do šest. Zato i imamo specijalne hranilice u koje oni uvuku glave i ne vide jedan drugoga dok jedu i mogu se samostalno hraniti. One slabije i mršavije izvlačimo iz boksova i dajemo im jesti kad su odvojeni od drugih.

Dobili smo i informaciju da je "Zadarski azil" udomio više pasa iz šibenskog azila, koju su redom bili neuhranjeni i gotovo pa na rubu života. Iz "Zadarskog azila" su nam potvrdili da su iz Šibenika primili više od trideset pasa, ali nisu bili raspoloženi za otkrivanje detalja o njihovom stanju.

- U zadarsko sklonište smo poslali neke pse jer su imali dosta praznih boksova pa su ih napunilo našim životinjama - komentirao je Vrvilo.

Mogući problemu u šibenskom azilu za napuštene životinje prelio se i na lokalnu političku scenu. Oglasili su se iz Nezavisne liste Stipe Petrina. 

"U Hrvatskoj psi formalno ne smiju biti ubijeni ako nisu udomljeni, ali ukidanje eutanazije 2017. godine nije riješilo problem. Zakon ne propisuje što znači „ostati“ u skloništu. Nema rokova za udomljavanje, obveze oglašavanja, minimalnih standarda socijalizacije, šetnje ili kvalitete života. Poseban problem su ugovorna skloništa i privatne tvrtke financirane javnim novcem. Država im je dala isključivu nadležnost, dok su udruge i volonteri praktično isključeni iz sustavnog financiranja, iako realno spašavaju životinje" napisali su na Facebooku.

Maja Šintić, gradska vijećnica iz stranke Možemo, pokrenula je peticiju kojom se traži osnivanje javnog skloništa za kućne ljubimce "kojim će upravljati udruga i Grad, mjesto gdje će se transparentno upravljati, a životinje dobiti ljubav i njegu koju zaslužuju". U trenutku pisanja ovog teksta prikupljeno je više od tri tisuće potpisa.