Nakon niza hladnih tuševa u vidu poskupljenja vode, odvoza smeća i parkinga, iz Krešimirova doma napokon stižu dobre vijesti za građane Šibenika.
Naime, šibenska gradska uprava otvorila je javno savjetovanje o Nacrtu Odluke o socijalnoj skrbi, kojim se uređuju prava i oblici pomoći građanima u području socijalne skrbi. Iza te birokratske formulacije krije se podatak da se predloženim izmjenama spomenute Odluke o socijalnoj skrbi jača sustav socijalnih mjera i uvode nove pogodnosti za građane. U tim izmjenama posebna pažnja posvećena je obiteljima, djeci i osobama s invaliditetom, poručili su iz šibenske gradske uprave.
Jedna je od novih mjera koje će biti uvedene i pravo na sufinanciranje troškova postupka medicinski pomognute oplodnje, koje se predviđa za korisnike u braku ili izvanbračnoj zajednici, kao i za žene koje nisu u takvoj zajednici, a kod kojih je liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno.
To će pravo moći ostvariti korisnici koji su prethodno iskoristili sve mogućnosti liječenja neplodnosti na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, čime se osigurava dodatna podrška upravo onim skupinama kojima je ona najpotrebnija. Grad Šibenik u tom će smislu sufinancirati 60 posto stvarno nastalih troškova postupka medicinski pomognute oplodnje, a primjena ove mjere planirana je od 1. siječnja 2027. godine.
Više o ovoj mjeri kazala nam je Smiljana Zorić-Koceić iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika.
– Željela bih istaknuti da mi nismo pioniri što se tiče ove vrste prava. S tom su praksom u Hrvatskoj započeli još 2022. godine neki gradovi kontinentalne Hrvatske, konkretno Osijek. Nakon Osječana, s istom je mjerom nastavio niz manjih općina i gradova u zemlji. Rekla bih da pravo na sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje spada u prava nadstandarda. Drugim riječima, to nije klasična mjera socijalne politike, nego mjera zdravstvene i demografske politike – veli Zorić-Koceić.
Ona objašnjava tko će sve moći koristiti mjeru sufinanciranja troškova medicinski pomognute oplodnje.
– Podnostitelj zahtjeva može biti bračni ili izvanbračni par. Odmah da riješimo dvojbu, podnositelj ne može biti dva puta žena ili muškarac iz braka, nego je podnositelj taj par koji se podvrgava medicinski pomognutoj oplodnji. Podnositelj može biti i žena koja je samac – govori Zorić-Koceić.
Prema njezinim riječima, podnositelji zahtjeva trebat će priložiti račune vezano za postupke, bilo da se radi o intrauterinoj inseminaciji bilo izvantjelesnoj oplodnji.
– Po Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, parovi imaju pravo na četiri blaža postupka intrauterine inseminacije i šest postupaka izvantjelesne oplodnje. Kad iscrpe tu mogućnost i ako nisu uspjeli doći do pozitivnog rezultata, onda tu uskaču gradovi i općine i potpomažu na način kao što će i Grad Šibenik od Nove godine – kaže nam Zorić-Koceić.
Ono po čemu se Šibenik razlikuje od drugih gradova i općina je podatak da oni troškove medicinski pomognute oplodnje sufinanciraju u većem postotku, uglavnom je to 50 posto, dok će u Krešimirovu gradu iz proračuna biti pokriveno 60 posto ukupnih trošova.
Također, druge jedinice lokalne samouprave stavile su gornje granice troškova na 1500 ili 2000 eura. U Šibeniku je stvar drugačije postavljena.
– Primjerice, ako nam podnositelj zahtjeva donese račune u visini od 5000 eura, mi ćemo sufinancirati 60 posto tog iznosa. Nadalje, rekli smo da ćemo tijekom jedne kalendarske godine sufinancirati do dva postupka. Činjenica je da je i nama ova mjera novost. Silno se veselimo ovoj mjeri, i ako bude nekih poteškoća, rješavat ćemo ih u hodu – ističe Zorić-Koceić.
Kako nam je kazala Nina Erceg iz šibenskog Odjela za društvene djelatnosti, mnoge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ne uvrštavaju u korisnike ove mjere ženu kao samca, iako su one po zakonu predviđene kao korisnice postupka medicinski pomognute oplodnje.
– To su žene do 42. godine koje se kontinuirano liječe po dijagnozi neplodnosti i njezin je pokušaj ostvarenja roditeljstva ostao bez izgleda. I takve žene mogu doći kod nas i kao samac biti podnositelj zahtjeva. Također, ne mora biti ni u braku ni u izvanbračnoj zajednici – govori Erceg.
Nadalje, u novom paketu socijalnih mjera šibenske gradske uprave predviđeno je uvođenje prava na podmirenje troškova prehrane učenika u produženom boravku za kućanstva koja koriste zajamčenu minimalnu naknadu, kao i mogućnost umanjenja cijene za roditelje s više djece u produženom boravku. To umanjenje cijene usluge primjenjivat će se s početkom nove školske godine.
– Stopostotno financiranje troškova prehrane učenika u produženom boravku u osnovnim školama nastalo je iz jedne zbiljske životne situacije s kojom smo se sreli prije nekog vremena. Najprije smo jednom tati koji je bio samohrani roditelj više djece, a sve da bi se izbjeglo odvajanje djece iz obitelji, uveli pravo da podmirujemo 100 posto troška vrtića jednoj od njegovih djevojčica. Naime, zaštitni je čimbenik bio da ta djevojčica boravi u vrtiću.
Praktički smo pravo izmislili da se dijete ne odvoji iz obitelji. Kad je to dijete izašlo iz vrtića i krenulo u školu, počelo je koristiti usluge dnevnog boravka. Tada se postavilo pitanje kako će taj isti tata, samohrani roditelj, platiti sve te troškove. Za ilustraciju, prosječni iznos troškova prehrane u produženom boravku iznosi između 70 i 80 eura. Sada otvaramo mogućnost da prehranu u produženom boravku plaćamo i djeci koja žive u kućanstvu korisnika zajamčene minimalne naknade.
Ona ovisi o broju članova kućanstva. Vlada je u siječnju ove godine podignula osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade sa 160 na 170 eura. Dakle, radno sposobni samac u Republici Hrvatskoj ostvaruje pravo na 170 eura zajamčene minimalne naknade – objašnjava Zorić-Koceić.
Uz to, u Nacrtu Odluke o socijalnoj skrbi dodano je i novo pravo.
– Nećemo samo pokrivati 100 posto trošak prehrane, nego će se ići i na umanjenje ukupne cijene produženog boravka u školama, i to za ona kućanstva koja u istom momentu u produženom boravku imaju dvoje ili više djece. U tom smislu napravljena je paralela s dječjim vrtićima. Konkretno, za roditelje koji imaju dvoje djece u produženom boravku ići će umanjenje cijene za drugo dijete od 30 posto, a za treće i svako iduće dijete još 30 posto. To će pravo ići od nove školske godine – kaže Nina Erceg.
Novost je i to da su u šibenskoj gradskoj upravi odlučili podignuti imovinski cenzus za ostvarenje prava iz sustava socijalne skrbi. Osim korisnika zajamčene minimalne naknade, ta prava mogu konzumirati i oni koji zadovoljavaju imovinski cenzus.
– Prema odluci iz 2023. godine, taj je prihodni cenzus za samca bio do 300 eura. Sada te iznose uvećavamo za 60 posto i ubuduće će samac koji živi s 500 eura prihoda moći ostvarivati prava iz Odluke o socijalnoj skrbi. Za dvočlano kućanstvo cenzus će biti 700 eura, dok se za svakog idućeg člana uvećava za dodatnih 200 eura. To je isto vrlo važna novost u ovom paketu mjera – rekla nam je Zorić-Koceić.
Konačno, dodatno se uređuje i pravo na socijalnu pretplatnu autobusnu kartu, osobito za osobe s invaliditetom.
– Do sada je vrijedilo da pravo na pokaz po cijeni od jednog eura ostvaruju radno nesposobne osobe s mjesečnim primanjima nižim od 385,47 eura. Mi držimo da su to korisnici invalidske mirovine, pa smo uzeli u obzir da je prosječni iznos takve mirovine na našem području 445,37, pa je i tu podignut cenzus. Osim toga, kategorija se ne naziva više "!radno nesposobne osobe", nego smo ih detektirali i rekli da su to korisnici invalidske mirovine mlađi od 65 godina. Na koncu, ubuduće će se šibenskim gradskim prijevozom za jedan euro mjesečno moći voziti i korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge i treće kategorije, te osobe koje imaju pravo na znak pristupačnosti – zaključila je Zorić-Koceić.
Inače, savjetovanje o Nacrtu Odluke o socijalnoj skrbi Grada Šibenika bit će otvoreno do 4. lipnja 2026. godine do 9 sati, te u tom razdoblju zainteresirana javnost može dostaviti svoje prijedloge i primjedbe na predloženi Nacrt.
– Cilj je predložene Odluke dodatno unaprijediti sustav socijalnih mjera i učiniti ga dostupnijim za naše sugrađane. Posebno smo vodili računa o osjetljivim skupinama, ali i o novim demografskim i socijalnim izazovima s kojima se suočavamo – kazala je Mirjana Žurić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....