U turističkoj sezoni hitnih medicinskih intervencija je i do 40 posto više nego zimi. Zato medicinske sestre i tehničari koji imaju specijalističke ovlasti za rad u hitnoj zlata vrijede. U sklopu usavršavanja stječu znanja i vještine uz koje mogu pružati skrb u većini slučajeva kada život visi o koncu. HTV-ova reporterka Anamarija Škorić posjetila ih je u ispostavi hitne u Skradinu.
Radni dan za djelatnike hitne, pa tako i tehničare specijaliste hitne medicine, počinje rutinskom provjerom opreme u vozilu, seta lijekova za spašavanje života.
- Imamo ovlasti po određenim protokolima davati ih u hitnoći bez liječnika, rekao je Luka Muštra, medicinski tehničar iz Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Svemu je prethodila intenzivna jednogodišnja obuka. U fokusu su hitni i najteži slučajevi.
- Problem nastane jedino kada se hitna zove za nehitne stvari, gdje su nama vezane ruke jer mi imamo ovlasti zbrinjavati bez liječnika samo životno ugrožavajuća stanja, dodao je.
Usto imaju i punu odgovornost na prvoj crti medicine.
Kada stigne hitni poziv, svaka se minuta broji. Na cestu se izlazi dok je pozivatelj još na liniji s dispečerom.
A skradinska ispostava pokriva Krku, zaleđe do Kistanja, autocestu.
Uz obalu je i ova služba izrazito sezonska.
- Ljeti je i do 30, 40 posto na dane više intervencija i više ambulantnih pregleda nego u zimskom razdoblju, naveo je medicinski tehničar.
Probleme izaziva i nedostatak kadra
Stoga su tehničari s više kompetencija ključ stabilnosti sustava.
- Muku mučimo svake godine s nedostatkom kadra i to uvelike pomaže pri organizaciji službe i funkcioniranju, kao i kvaliteti cjelokupne skrbi, rekao je Martin Ercegovac, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Prije četiri godine krovni je Zavod prvi među zdravstvenim ustanovama uveo specijalizacije u sestrinstvu. U mreži su trenutačno 393 tehničara koji su završili program usavršavanja.
- Vjerujemo da će županijski zavodi prepoznati potrebu za time, da će se obratiti Ministarstvu zdravstva da im takvih tehničara treba i dalje na terenu, rekla je Maja Grba-Bujević, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Vratiti se u školske klupe za njega je bio prirodan slijed. Pacijentima poručuje: godine rada u zemaljskom, a odnedavno i zračnom timu, uz edukaciju donose i najviši standard zbrinjavanja.
- U ljudima je uvijek - mora mi doći doktor, dolazi doktor. A ne gledaju pozadinu, da zapravo skoro uvijek dobiju jednu iskusnu sestru koja dođe uz doktora, zaključio je medicinski tehničar.
U utrci s vremenom, znanje i brzina onoga tko pruža ruku spasa čine jedinu razliku, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....