Potencijalni projekt izgradnje energane na području Centra za gospodarenje otpadom Bikarac posljednjih se mjeseci ponovno našao u fokusu javnosti, otvarajući niz pitanja o budućnosti zbrinjavanja otpada, ali i o mogućim utjecajima na okoliš i zdravlje građana. Kažemo potencijalni, budući da se projekt trenutno nalazi u fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije, a koja bi trebala dati odgovore na ključna ekonomska, tehnološka, zdravstvena i ekološki (ne)prihvatljiva pitanja.
Izrada projektno-tehničke dokumentacije započela je u listopadu prošle godine, određene podatke već je iznjedrila, a uskoro bi javnosti trebao biti prezentiran i idejni projekt energane na Bikarcu, a koja bi, spomenimo, bila prva takve vrste u Hrvatskoj.
– Preliminarni rezultati studije izvodljivosti s financijskom analizom pokazuju da bi projekt bio vrlo isplativ jer bi postrojenje proizvodilo energiju, dok bi troškovi obrade otpada bili znatno niži od trenutnih cijena zbrinjavanja na drugim lokacijama. Izrađen je i vizual buduće građevine, a planirana zgrada zamišljena je kao moderna arhitektonska cjelina koja svojim izgledom neće odavati dojam industrijskog postrojenja – najsvježije su informacije o projektu izgradnje energane, a koje je javnosti iznio direktor CGO-a Bikarac Robert Podrug.
Podsjetimo, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada, odnosno o postrojenjima koji spaljivanjem otpada koji se ne može reciklirati proizvode toplinsku i električnu energiju. Zagovornici ovog projekta tvrde kako bi energana na Bikarcu mogla donijeti višestruke koristi – od smanjenja količine otpada na odlagalištima, preko proizvodnje energije, pa do dugoročnog smanjenja troškova gospodarenja otpadom. Takav sustav ujedno bi, ističe se, zaokružio postojeći model gospodarenja otpadom, u kojem bi se nakon odvajanja i recikliranja ostatak otpada koristio kao energent, umjesto da završi na deponiju.
S druge pak strane, dio oporbe i šire javnosti izražava veliku zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja na okoliš, ali i na samo zdravlje građana. Najčešće se, dakako, spominju emisije štetnih plinova te strah da bi Šibenik mogao postati odredište za otpad iz drugih gradova i krajeva.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić ranije je istaknuo kako se u Šibenik neće dovoditi ničije tuđe smeće jer sve ostale županije grade, ili su već izgradile, svoje centre za gospodarenje otpadom. Također je dodao kako su energane već stara priča u zapadnoj Europi, gdje njih oko 500 iz otpada proizvodi električnu energiju i toplinu.
– Sustav gospodarenja otpadom je kružan te se mora završiti cijeli ciklus koji nitko još u Hrvatskoj nije završio, a na kraju toga kruga je energana. Šibenik je sa svojim centrom za gospodarenje otpadom napravio maksimum koji se do ovog trenutka mogao napraviti. Zašto baš Šibenik? To je rezultat iznimne suradnje koju Grad Šibenik ima s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam odobrena sredstva za financiranje studije izvodljivosti i projektno-tehničke dokumentacije potencijalne energane. Tek nakon dovršetka te studije dobit ćemo relevantne podatke treba li nam energana, u kojem obujmu i koji bi bio njezin utjecaj na okoliš – kazao je još u prosincu 2024. godine gradonačelnik Burić, dodavši kako će Grad zauzeti čvrst stav o energani onog trenutka kada dobije relevantne podatke.
Na ovaj je projekt (ponovno) podsjetio Mario Kovač, prvi čovjek šibenskog ogranka stranke DOMiNO, istaknuvši na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća kako je "spalionica ante portas", odnosno "spalionica pred vratima", budući da je, kaže, izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Šibenika praktički otvoren prostor za izgradnju energane u Šibensko-kninskoj županiji.
– Podsjećam kako je tada, neposredno nakon izbora, novoizabrani župan, gospodin Rakić, u svome medijskom nastupu obećao kako će građani odlučiti žele li energanu ili ne. Stoga sam slobodan zamoliti vas, jer je interes, pa i otpor dobrog dijela javnosti za ovu temu bio evidentan, da izvijestite Vijeće i javnost o događanjima vezanim uz očigledno namjeravanu realizaciju projekta energane – obratio se vijećnik Kovač šibenskom gradonačelniku Željku Buriću.
– Što se tiče energane, tu smo praktički na istome, u tijeku je izrada studije izvodljivosti i ekonomske opravdanosti gradnje takve energane. Naravno da ćemo, kada studija koja uključuje sve, i utjecaj na okoliš, otisak u atmosferi i sve ostalo, bude gotova, sve to javno iskomunicirati i o svemu izvijestiti javnost – kazao je Burić, te dodao kako je direktor šibenskog CGO-a Bikarac Robert Podrug nedavno dobio podatak da je najdulji prosječni životni vijek u Europi u talijanskom Bolzanu, u kojem se u centru grada nalazi energana koja radi na suvremen i moderan način.
– Interesantno je i jer se govori o rubnom dijelu Nacionalnog parka Južnog Tirola, o području u kojem su do gradnje energane ljudi sipali smeće izravno u rijeku. To ne želimo, a u krajnjem slučaju, naša je obveza čuvati okoliš. Energana je preznačajan projekt, koji ćemo bez ikakvog skrivanja, do u detalje, prezentirati svim građanima. Ništa se novo spektakularno nije dogodilo – odgovorio mu je gradonačelnik.
Inače, energana u Bolzanu, koja je ujedno i uzor za potencijalnu izgradnju sličnog postrojenja na Bikarcu kod Šibenika, djeluje već više od desetljeća, "opslužuje" više od stotinu općina i godišnje obradi oko 130 tisuća tona otpada. A prema najnovijim podacima Eurostata, autonomna pokrajina Bolzano nije baš na prvom mjestu kada je u pitanju najdulji očekivani, odnosno prosječni životni vijek na regionalnoj razini. Ali bogme jest na drugom, uz talijansku pokrajinu Trentino i švedski Stockholm s prosjekom od 85 godina, a na prvom mjestu, s prosjekom od 85,7 godina, nalazi se šire područje Madrida.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....