Konferencija „Hrvatska povezuje – od hrvatskog iseljeništva do hrvatskog tržišta rada” početkom tjedna okupila je u Šibeniku predstavnike države, poslodavce, povratnike, hrvatske iseljeničke udruge, kao i ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića s ciljem povezivanja hrvatskog iseljeništva s potrebama domaćeg društva i tržišta rada.
Lakše reći, nego učiniti. U središtu rasprave bila je ideja da se povratak ne treba promatrati samo kao demografsko pitanje, nego i kao prilika za razvoj gospodarstva, prijenos znanja, poduzetništvo i jačanje veza između Hrvatske i njezina iseljeništva.
Na početku svog mandata, ministar Šipić donio je paket mjera za povratak koji se temelji na olakšavanju administrativnog povratka, poreznim poticajima, zapošljavanju i samozapošljavanju te stambenom zbrinjavanju. Jedan od ključnih ciljeva jest potaknuti povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku. Mjere koje su uvedene ili pokrenute tijekom njegova mandata pokušavaju odgovoriti na nekoliko glavnih prepreka povratku – administraciju, zaposlenje, porezno opterećenje i pitanje stanovanja.
Važna promjena napravljena je izmjenama Zakona o strancima kojima je uvedena posebna svrha boravka za „useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva“. Hrvatski iseljenici, njihovi potomci i članovi obitelji iz trećih zemalja, odnosno zemalja izvan europskog gospodarskog prostora, mogu dobiti potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva, a privremeni boravak odobrava se na dvije godine. Pritom ne moraju dokazivati osigurana sredstva ni zdravstveno osiguranje, a nakon odobrenja mogu se zaposliti ili samozaposliti bez dodatne dozvole za rad.
A koliko je takvih potvrda izdano u Hrvatskoj, pitalo smo Ministarstvo demografije i useljeništva.
"Broj ukupno izdanih potvrda, kojima privremeni boravak mogu regulirati isključivo državljani trećih zemalja, a koji su pripadnici hrvatskog naroda, na današnji dan je 847. Tom potvrdom koju izdaje Ministarstvo demografije i useljeništva oni mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo, zaposliti se ili samozaposliti ili početi koristiti druge mjere", stoji u njihovu odgovoru.
Posebno snažan financijski poticaj uveden je 2025. kroz petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak na plaću za hrvatske državljane, iseljenike i njihove potomke koji su najmanje dvije godine neprekidno živjeli u inozemstvu i vrate se raditi u Hrvatsku. Mjera obuhvaća i određene članove njihovih obitelji.
Tu je i program „Biram Hrvatsku“, koji preko HZZ-a daje potporu povratnicima za samozapošljavanje i mobilnost radne snage. Cilj mu je olakšati ulazak povratnika na domaće tržište rada i potaknuti ih na pokretanje vlastitog poslovanja.
Nadalje, od kraja 2025. uvedena je mogućnost stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka i članova obitelji na potpomognutim područjima, kroz najam raspoloživih stambenih jedinica u državnom vlasništvu. Mjera je namijenjena onima koji se vraćaju ili useljavaju s namjerom trajnog nastanjenja.
Jedna od ključnih poruka konferencije u Šibeniku bila je da se Hrvatska želi otvoriti ljudima koji su već živjeli i radili u inozemstvu te njihovo iskustvo i znanje bolje uključiti u domaće gospodarstvo. Povratnici, kako je istaknuto, mogu pridonijeti ne samo popunjavanju nedostatka radne snage nego i pokretanju poslovanja, ulaganju, inovacijama i povezivanju hrvatskih tvrtki s međunarodnim tržištima.
Konferencija je pritom pokazala da sama odluka o povratku nije dovoljna. Za trajni povratak važni su dostupno stanovanje, posao, obrazovanje djece, zdravstvene i druge javne usluge, kao i osjećaj da se povratnike u Hrvatskoj doista može uključiti u društveni i gospodarski život.
"Hrvatsko iseljeništvo treba promatrati kao potencijalni dio hrvatskog razvojnog prostora, a ne samo kao zajednicu ljudi koja živi izvan zemlje", jedan je od zaključaka konferencije, a posebno je naglašena potreba da država, lokalna zajednica i poslodavci djeluju koordinirano kako bi se potencijal povratka pretvorio u stvarni demografski i gospodarski učinak.
Kakvo je stanje "na terenu", vraćaju li se Hrvati ili njihovi potomci u zadnje dvije godine više nego ranije? Imaju li mjere učinka? Čini se da - da. Barem donekle, budući da broj povrataka ljudi koji su porijeklom iz Hrvatske raste, mada ne znamo koliko su sinkronizirani stvarni podaci s predviđanjima i planovima ministra Ivana Šipića.
Prema podacima Statistike vanjske migracije stanovništva, u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 13.290 hrvatskih državljana u 2024. i 16.843 u 2025. godini. Za usporedbu, broj povratnika se od 2021. do 2023. kretao oko desetu tisuća godišnje. U široj slici, u 2025. se u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, a u inozemstvo se odselilo njih 37.485. U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7 posto hrvatskih državljana i 70,3 posto stranaca, a odselilo se 35 posto hrvatskih državljana i 65 posto stranaca.
Budući da se konferencija „Hrvatska povezuje" održavala u Šibeniku, iz Državnom zavoda za statistiku poslali su nam podatke koji se tiču doseljavanja u Šibensko-kninsku županiju. Što se ukupnih brojeva tiče, u 2024. i 2025. godini broj doseljenih iz inozemstva bio je nešto manji od dvije tisuće godišnje, u 2023. taj je broj ispod 1900, dok je 2022. doseljenih iz inozemstva bilo 1520, a godinu ranije 972. U zadnje dvije godine (2024. i 2025.) u Šibensko-kninsku županiju doselilo se, dakle, ukupno 3897 ljudi iz inozemstva, dok ih je 2052 odselilo u inozemstvo.
Od toga, u Šibensko-kninsku županiju iz inozemstva se doselilo 470 hrvatskih državljana u 2024. i 588 hrvatskih državljana u 2025. godini.
Ministar Šipić tvrdi da njegov pristup povratku hrvatskih iseljenika ne tretira povratnike samo kao pitanje ulaska u Hrvatsku, nego i kao pitanje zaposlenja, stanovanja i dugoročnog ostanka. Upravo je ta poruka bila naglašena i na šibenskoj konferenciji „Hrvatska povezuje“, gdje je ministar istaknuo da nije dovoljno omogućiti povratak, nego povratnicima treba omogućiti uključivanje, zapošljavanje i ostanak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....