Nekoć skroman obiteljski ručak nakon mise, danas proslave nalik manjim vjenčanjima – sezona je pričesti i krizmi, a roditelji za te događaje nerijetko izdvajaju pozamašne svote novca.
Restorani, konobe i OPG-ovi rezerviraju se mjesecima unaprijed, angažiraju se fotografi, naručuju dekoracije i raskošne torte, a troškovi iz godine u godinu sve više rastu.
Najveći dio budžeta gotovo uvijek otpada na restoran. U ugostiteljskim objektima u Dalmaciji, pa tako i na području Šibenika i okolice, cijene ‘‘stolice‘‘ za pričesti i krizme ove se godine uglavnom kreću između 50 i 80 eura po osobi, ovisno o restoranu i odabranom meniju. Tako osnovni meni, koji uključuje aperitiv dobrodošlice, fritule i kroštule, hladno i toplo predjelo te glavno jelo s uključenim pićem, najčešće stoji između 50 i 70 eura po gostu. Luksuznije varijante s više slijedova, janjetinom, ribljim menijima ili neograničenim pićem cijenu podižu i znatno više. To znači da samo ručak za prosječnu proslavu s 25 do 40 uzvanika može stajati između 1.200 i 2.500 eura.
No, restoran je tek početak troškova.
Za djevojčice se često kupuju posebne haljine, cipele, dodaci i modne kombinacije koje mogu stajati od 100 pa do 400 eura, dok roditelji dječaka za odijelo, košulju i cipele izdvajaju između 120 i 300 eura. Frizure, šminka i uređivanje dodatno povećavaju račun, osobito kod krizmi ukoliko tinejdžeri žele ozbiljnije proslave.
Tu su i torte koje su posljednjih godina postale pravi mali luksuz. Ovisno o veličini i dekoracijama, cijene svečanih torti u Šibeniku uglavnom se kreću od 80 do 200 eura. Roditelji sve češće biraju moderne torte s personaliziranim detaljima te jestivim i raskošnim ukrasima.
Mnogi angažiraju i profesionalne fotografe ili snimatelje. Paket fotografiranja pričesti ili krizme može stajati između 150 i 500 eura, ovisno o broju sati angažmana i obradi fotografija.
Posebna priča su pokloni. Dok su se nekad najčešće darivali krunica, sat ili zlatni lančić, danas se vrlo često poklanja novac. Prema raspravama na društvenim mrežama, gosti za pričesti i krizme najčešće daruju između 50 i 150 eura, dok kumovi i bliža rodbina često poklanjaju i znatno više.
Nekad se pričest slavila kod kuće uz pečeno meso, kolače i užu obitelj, dok danas broj gostiju često prelazi tridesetak uzvanika. Sve to stvara i određeni društveni pritisak na roditelje koji žele organizirati “lijepu proslavu”, osobito ako to rade i druge obitelji iz razreda ili župe.
Jedno je sigurno – u Šibeniku i ostatku Dalmacije pričesti i krizme odavno više nisu samo obiteljski ručak nakon mise. Danas su to događaji koji ozbiljno prazne novčanike, a sezona sakramenata za mnoge roditelje postala je jedan od najvećih godišnjih troškova.
Ovaj društveni fenomen komentirala je Žana Antunac, profesorica sociologije u šibenskoj Gimnaziji Antuna Vrančića, koja smatra kako su jedan od glavnih razloga promijenjene društvene vrijednosti.
- Ako se vratimo u ne tako daleku prošlost, prve pričesti i krizme prvenstveno su bile vjerski obredi koji su se obilježavali u krugu obitelji i slavili unutar doma. Danas se u suvremenom hrvatskom društvu prve pričesti i krizme sve češće pretvaraju u događaje koji po broju uzvanika, organizaciji i financijskim izdacima podsjećaju na mala vjenčanja. Mnoge obitelji organiziraju velika slavlja u restoranima, angažiraju profesionalne fotografe, dekoratere pa čak i glazbu uživo te pozivaju desetke, pa i stotine gostiju - kazuje Antunac te dodaje kako su gosti često u nedoumici oko poklona, budući da današnja djeca uglavnom očekuju novac. No, postavlja se pitanje, koliko se danas smatra pristojnim staviti u kuvertu, s obzirom na inflaciju i rast troškova života?
Naravno, ovakva društvena promjena otvara i sociološko pitanje - zašto su sakramenti djece postali društveni spektakli?
- Jedan od glavnih razloga su izmijenjene društvene vrijednosti. Naše društvo snažno je obilježeno kulturom pokazivanja statusa i uspjeha, a društvene mreže dodatno pojačavaju potrebu da važni trenutci izgledaju “savršeno” i luksuzno. Izražen je i društveni pritisak jer ljudi često uspoređuju proslave i broj gostiju, pa roditelji ne žele da njihovo dijete ima “skromnije” slavlje od drugih. Nažalost, jedan važan vjerski događaj tako često poprima funkciju društvenog prestiža - tvrdi naša sugovornica.
Drugi razlog je, dodaje Antunac, tradicionalna važnost obitelji i rodbinskih odnosa u Hrvatskoj. Zbog toga, kaže, mnoge obitelji osjećaju obvezu pozvati široki krug rodbine, kumova i prijatelja kako bi pokazali zajedništvo i poštovanje prema obiteljskim vezama.
- A tu je i komercijalizacija jer je industrija vrlo brzo prepoznala pričesti i krizme kao priliku za dobru zaradu. Prva pričest i krizma trebale bi biti duhovni događaji i trenutci osobnog približavanja vjeri. Kada naglasak prijeđe na troškove, izgled i poklone, postoji opasnost da religijska dimenzija postane sporedna. Slavlje samo po sebi nema nikakvu negativnu konotaciju, ali kombinacija društvenog prestiža, tradicije, pritiska okoline i potrošačke kulture pretvorila je ove sakramente u izazov pronalaska ravnoteže između obiteljskog veselja i očuvanja stvarnog duhovnog značenja – zaključuje profesorica Žana Antunac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....