Petrina podiže 17 metara visoki spomenik Gospi od Loreta!

Nakon što je u šibenski Konzervatorski odjel iz Primoštena stigla dojava kako bageri devastiraju zaštićeno prapovijesno naselje – gradinu Kremik na istoimenom brdu gdje Općina Primošten želi izgraditi spomenik svojoj zaštitnici - Gospi od Loreta, konzervator i arheolog dr. Marko Sinobad hitno je izišao na teren i imao što vidjeti. Na vrhu gradine dio je terena već bio poravnat čime je, kaže, učinjena, vjerojatno nepopravljiva šteta na tom vrijednom arheološkom lokalitetu.

- Ovo je svjesna i namjerna devastacija. Gradina Kremik je zaštićeni spomenik kulture. Običnim ljudima to se može činiti tek kao obična gomila kamenja, ali na zračnim snimkama gradina se lijepo i jasno vidi. Stručnjaci su je evidentirali i o noj pisali. S obzirom na položaj i da dominira u prostoru, gradina je svakako imala velik značaj.

Arheološki, nažalost, nije istražena i nije upisana u Registar kulturnih dobara Hrvatske, ali to ne umanjuje činjenicu da je pod zaštitom. Osim toga štiti je i županijski Prostorni plan u koji je ucrtana, tako da nitko ne može reći da nije znao da se radi o spomeniku kulture, objašnjava Sinobad, dodajući kako, Nakon što je u ponedjeljak izdao zabranu nastavka radova, o čemu je usmeno i pismeno upoznata Općina Primošten, bageri su i sljedeća dva dana, unatoč zabrani, nastavili kopati.

Načelnik (o)branio Kremik

Zanimljivo je da je gradina Kremik prije nekoliko godina bila prvi put devastirana, protiv čega je glasno i oštro ustao upravo primoštenski načelnik Stipe Petrina. Tada su, naime, Odašiljači i veze tu postavili televizijski odašiljač, zbog čega ih je Petrina optužio za devastaciju. Sada se pak Petrina sam našao u ulozi devastatora.

- Tada je, naime, bio probijen dio bedema, to jest suhozidne kamene gomile koja je štitila prapovijesno naselje, kako bi se napravio put za postavljanje odašiljača, a sada je primoštenska Općina taj put proširila za još sedam, osam metara pa je to, uz zaravnati plato, dodatna devastacija lokaliteta, naglašava Sinobad.

Podsjeća kako su se šibenski konzervatori još u listopadu prošle godine očitovali o projektu izgradnje Gospina spomenika. Izdani su tada posebni uvjeti u kojim se navodi kako taj projekt nije prihvatljiv s konzervatorskog stajališta, jer je riječ o arheološkom lokalitetu, ali i zbog toga što bi spomenik, koji je trebao biti visok oko 17 metara, narušavao vizuru zaštićene kulturno-povijesne cjeline Primoštena.

Osim toga u neposrednoj blizini, iznad uvale Kremik, i primoštenski su vinogradi na brdu Bucavac, spomenik kulture koji je u postupku uvrštavanja na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Takav odgovor očito se Petrini nije svidio, pa je na tome stala i njegova komunikacija sa šibenskim konzervatorima. Do njih tako nikada nije došao ni glavni projekt spomenika koji treba dobiti zeleno svjetlo konzervatora kako bi uopće mogla biti izdana građevinska dozvola. Je li ju i kako Petrina uspio dobiti, šibenski konzervatori ovih dana nisu uspjeli doznati jer su u županijskom Uredu za prostorno uređenje i gradnju zatražili da upit o tomu pošalju u pisanom obliku.

’Koče razvoj općine’

U cijeloj stvari posla bi, čini se, mogla imati i inspekcija za zaštitu kulturne baštine, a kazna koju bi Općina, koja želi slaviti svoju zaštitnicu, a istodobno devastira kulturnu baštinu, mogla platiti kreće se od 50.000 do 200.000 kuna.

Sve to, međutim, ne brine primoštenskog načelnika. Odlučno odgovara kako je cijeli slučaj iskonstruiran kako bi se po tko zna koji put spriječio razvoj općine.

- Rješenje šibenskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, kojim se privremeno obustavljaju zemljani radovi na tjemenu brda Gradina, odnosno Kremik, neosnovano je i zakonski neutemeljeno. U tom rješenju su, naime, precizirane dvije katastarske čestice zemljišta za koje se traži obustava radova i to bez ikakvog preciznijeg obrazloženja. Riječ je o parcelama koje konzervatori mimo bilo kakve osnove proglašavaju dijelom arheološkog nalazišta, odnosno kulturnim dobrom.

Da je u pitanju kulturna baština, mi bismo je prvi zaštitili! Ne bi nam za to trebali konzervatori! Za jednu od katastarskih čestica, uostalom, izdana je pravomoćna građevinska dozvola koja se ne može poništiti, a druga je u naravi put. Obje su u zemljišnim knjigama upisane kao općenarodna imovina, odnosno u vlasništvu su Općine Primošten, odgovara Stipe Petrina, načelnik općine Primošten koji pismeno Konzevratorskog odjela kvalificira “glupim, nestručnim i nezakonitim”.

Njega, naglašava, doživljava kao eklatantni primjer pritiska na općinu Primošten. Primoštenski načelnik najavio je podnošenje kaznene prijave protiv Konzervatorskog odjela u Primoštenu zbog zloporabe položaja. Radove na Gradini će, dodaje, nastaviti “temeljem pravomoćne i konačne građevinske dozvole”.

’Svjetska atrakcija ili svjetska sramota’

Petrina podsjeća kako su slučajevi konzervatorskih zabrana ili tužbi vezanih uz zaštitu prirode općinskoj vlasti Primoštena više pravilo nego izuzetak.

- Sjećate li se slučaja plaže u Primoštenu, betoniranja puta u Bucavcu, spora s Odašiljačima i vezama, specijalaca i hapšenja načelnika. Sporovi su u drugom stupnju završili u korist Općine Primošten, svi do jedan. Ovo što se sada događa na Gradini ista je stvar. Iza svega stoje protivnici gradnje spomeničkog kompleksa Gospi od Loreta.

Poručujem im da neće uspjeti! Gradit će se i kompleks i spomenik Gospi visok 17 metara.

Bit će to najveći spomenik na svitu i najveći mozaički spomenik! To će biti ili svjetska atrakcija ili svjetska sramota, u svakom slučaju, bit će svjetski. Profesionalni je to izazov kiparima i izvođačima. Sutra će to cijelo brdo zaštićeno prostornim planom, pa neka ga onda istražuju - poručuje Petrina.

Marina Jurković
Marija Lončar
SNIMIO NikŠa StipaniČev / CROPIX