 |
Na kraju je bilanca života i smrti bila katastrofalna: prošle godine rođeno je 1003 djece, a umrle su 1534 osobe, tako je šibensko-kninski jednogodišnji minus dostigao 536 osoba.
- Za nas demografe to uopće nije iznenađenje. Morate znati da su demografski procesi dugoročni, a to što se sada dešava na šibensko-kninskom području rezultat je prošlih trendova. Na tom prostoru prirodna demografska erozija javlja se i prije Domovinskog rata. S jedne strane imate ruralno zaleđe koje se godinama iseljavalo prema Splitu i Zagrebu.
Dječji plač
Tu su ostali starci i tek se rijetko začuje dječji plač, pa je prirodno smanjenje tek rezultat. To što se događa na šibenskom područu nije samo posljedica Domovinskog rata. Propast nekoliko velikih tvrtki poput TLM-a u Šibeniku ili TVIK-a u Kninu dovela je do dodatne demografske erozije, pojašnjava demograf Anđelko Akrap.
Šibenske brojke doista su katastrofalne. Prirodno smanjenje broja stanovnika prisutno je više od 20-ak godina. Samo u posljednjih pet godina broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 2591. Šibensko-kninsko područje tako je postalo i ostalo crna demografska rupa Dalmacije.
- U isto vrijeme u susjedstvu je Splitsko-dalmatinska županija koja u posljednjih 20 godina niti jedne godine nije zabilježila prirodni pad broja stanovnika. Na prvi pogled to je za mnoge neobjašnjiv fenomen. Međutim, morate znati da ta Županija ima snažno gospodarsko središte koje je godinama magnet za doseljenike. To je demografski vitalniji dio stanovništva koji generira tu pojavu, kaže Anđelko Akrap.
Posljednjih pet godina ovo područje je demografski bilo u plusu 20-ak stanovnika. Lani je ovdje rođeno 1784 djece, a umrla 1751 osoba. Svih pet godina u plusu je i Dubrovačko-neretvanska županija s godišnjim prirodnim prirastom od prosječnih sedam stanovnika.
Zadrani su lani bili u plusu 25 stanovnika. Prije pet godina taj plus dostigao je brojku od 31. Međutim, 2007. zabilježen je rekordan minus od 118 stanovnika, da bi 2008. broj rođenih i umrlih bio poravnat. Što se tiče Hrvatske, zbog prirodnog pada nataliteta, u pet godina izgubljeno je 44.359 stanovnika. Samo lani 8735.
Dalmatinac vjerniji od prosječnog HrvataU Hrvatskoj su lani sklopljena 21.294 braka, zabilježeno je 5058 razvoda. Dakle, svaki četvrti brak je propao. Dalmatinci su tu daleko vjerniji. Tako je na zadarskom području sklopljeno 839 brakova, a raspalo se njih 186, dakle svaki 4,5. Na šibensko- kninskom području od 502 sklopljena, njih 102 su se raspala ili svaki peti. Na splitsko-dalmatinskom području u bračne vode uplovilo je 2406 parova, a isplovilo njih 338 ili svaki sedmi. Istovjetan omjer je i na dubrovačko-neretvanskom području gdje su zabilježena 632 vjenčanja, te 88 razvoda. |
Osijek i Baranja opasno kopneAko je šibensko-kninsko područje crna demografska rupa Dalmacije, onda je Osječko-baranjska županija crna demografska rupa Hrvatske. U njoj je u posljednjih pet godina u srazu života i smrti nestalo 5328 stanovnika. Samo lani umrle se 4063 osobe, čak 1207 više nego ih se rodilo. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....