Više od 40 godina "More" oplahuje dalmatinsku obalu. Riječ je o šibenskoj klapi koja uspješno traje desetljećima, ostavljajući nemali trag i na dalmatinskim festivalima. Poput "Omiša" , "Kaštela" ili "Dalmatinske šansone". A pivači "Mora", tvrde pouzdani izvori, ne mogu bez Ševe.
Nije riječ o, ne daj bože, seksualnoj aluziji. Ševa je skraćeno prezime 52-godišnjeg Dražena Ševerdije. Osebujnog vokala i bas gitarista, koji puno znači klapi.
- Mi smo klapa u pravom, iskonskom smislu te riječi. Nismo skupa samo na probama i nastupima, već se sastajemo baš kao tipični Dalmatinci i na marendama, večerama, na partijama briškule i trešete. A na tim privatnim okupljanjima, osim naših supruga, nerijetko nam se pridruži i šibenski skladatelj Dušan Šarac, itekako poznat po dalmatinskim evergrinima poput "Šibenske balade" i "Dalmacije u mom oku" – otkrio nam je na početku razgovora Dražen Ševerdija.
Nije Šarac i jedini istaknuti dalmatinski glazbenik kojemu se sviđa atmosfera i privlačni poj klape "More". U njihovu trajanju posebno mjesto zauzima splitsko-riječki kantautor Neno Belan, za kojega su vezani mnogi uspjesi, nagrade i turneje klape "More".
- Neno je sjajan glazbenik i jednako dobar čovjek. Kliknuli smo od prve, kad smo se spojili na "Dalmatinskoj šansoni". U toj suradnji rođeni su hitovi ili, ako hoćete, evergrini poput "Divojka sa juga", "Galeb" ili "Srce od leda". To naše zajedništvo itekako su osjetili brojni posjetitelji na ne tako davnom božićnom koncertu "Zdravo, o zvijezdo mora". A mi, naša klapa i Belan smo prosto guštali u još jednom zajedničkom nastupu. Baš kao i šibenska publika – sa zadovoljstvom opisuje Dražen glazbeno prijateljstvo s Belanom i božićni koncert u Šibenskom kazalištu.
Na druženjima s Belanom te klapskim marendama najčešće se pije bijelo vino Dražena Ševerdija. On nije samo sjajan glazbenik, već i uspješni vinar u svom Zatonu.
- Ne, nisam bio posebno nezadovoljan na mom ranijem poslu u šibenskom brodogradilištu "Iskra" , koji mi još uvijek po sjećanju na bivšu državu zovemo "Remont". Dapače, radujem se svakom novom poslovnom uspjehu te tvrtke. Jednostavno rečeno, zaželio sam se samostalnog posla. Da guštam i zarađujem u svom vinogradu na čistom zraku. Da budem što više u svom Zatonu, bliže ostalim članovima obitelji – objašnjava Ševerdija prijelaz u samostalne poljoprivrednike.
Prepao se za svoju vinarsku budućnost samo jednom, kad je silan požar ugrozio Zaton i susjednu Raslinu. No, u rješavanju tog problema pomogla mu je upravo zaljubljenost u vinogradarski posao. Zato i dalje s guštom pijemo njegov pošip.
- Nemali broj ostalih zatonskih vinograda stradao je jer ih njihovi vlasnici nisu održavali na pravi način. Za razliku od mojih loza, bilo je previše korova, trave. Svega u čemu prosto gušta vatra. Drago mi je što sam očuvao svoj obiteljski obrt. Kažem obiteljski, jer oko vinograda je angažirana cijela obitelj. Uostalom, tvrtku formalno vodi moj sin Šimun, koji je završio studij gitare u Beču, a kojemu to nije prepreka da se bavi i vinogradarstvom. On polako gradi i solo pjevačku karijeru s nagradama na "Splitu" i "Dalmatinskoj šansoni", ali istodobno nastupa s našom klapom – vidljivo ponosan je Dražen na sina Šimuna.
Naš sugovornik se samo slatko nasmijao kad smo kazali da bi se njegov obiteljski obrt trebao zvati poput nekad popularne pjesme "Vino i gitare", jer je u klapskoj pjesmi i supruga Lucija. A mi smo, pak, dotaknuli temu koja počiva na istini da je Zaton bogati inkubator klapskih pjevača, ali da nema svoju vlastitu klapu.
- Nemojte misliti da i ja ne žalim zbog toga. Ne, nije to ona stara poslovica da je najteže biti prorok u svom selu. Jednostavno, Mjesni odbor Zaton nema sredstava za stalnu klapu. Da se barem nađu novci za voditelja i autohtonu nošnju, po kojoj smo itekako prepoznatljivi mi, ljudi šibenskog zavičaja – objasnio nam je Dražen.
Ševerdija, međutim, vjeruje u bolje dane svoga mjesta. Nadu mu podgrijava uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ili kolektor, koji bi lijepu zatonsku valu učinio dodatno privlačnom.
- Stariji Zatonjani su se nadali boljim danima još za vrijeme Osmih mediteranskih igara, kad je naše misto ugostilo najbolje sredozemne veslače i kajakaše. No, sve je ostalo na dobrim namjerama i komplimentima, kojima vrhunski veslači poput braće Sinković obasipaju zatonsku stazu. Novi kolektor značit će puno u razvoju turizma. Nestat će nečistoća kojom je zasuta zatonska uvala kad zapuše jugo. Bez njega nema budućnosti našeg lipog mista.
Vjerujem i da će moje glavne aktivnosti, dalmatinska pisma i vino naći svoje pravo mjesto u procvatu Zatona – završio je naš sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....