Povodom Dana žena, u utorak, 4. ožujka 2025. godine s početkom u 20 sati u Muzeju grada Šibeniku biti će održan tematski koncertni program pod nazivom Glazba iz ženskog pera. Naša mezzosopranistica Nera Gojanović u suradnji s pijanisticom Gordanom Pavić izvesti će djela skladateljica koje su djelovale u 19. i 20 stoljeću.
Na programu su djela Paulin Viardot, Alme Mahler, Clare Schumann, Ivane Lang, Dore Pejačević i Marie Malibran.
Ulaz na koncert je slobodan.
Skladateljice na klasično – glazbenoj sceni češće su se počele pojavljivati tek u 20. stoljeću. Bilo ih je i ranije, no svijet klasične glazbe stoljećima je bio svijet muškaraca.
To se nije odnosilo samo na skladanje, već i na izvođenje glazbe. Od žena iz dobrostojećih obitelji očekivalo se da pjevaju i sviraju neki instrument – najčešće harfu, lutnju, klavir te da nauče notno pismo. Međutim, sve do 20. stoljeća smatralo se neprimjerenim da glazbu izvode u javnosti. Bilo je poželjno da muziciraju, ali samo u svoja četiri zida.
Jedna od prvih poznatih skladateljica u povijesti bila je sv. Hildegarda iz Bingena (1098.-1179.)., njemačka opatica koja se, uz svoje crkvene dužnosti, proslavila i kao povjesničarka, filozofkinja i skladateljica liturgijskih pjesama. Njezin sačuvani glazbeni opus daleko je veći od opusa bilo kojeg drugog srednjovjekovnog skladatelja. Najpoznatije djelo koje je ostalo iza nje je moralna drama Ordo Virtutum u čijem fokusu su teme čednosti i zavisti. Posebno je bila cijenjena i poznata po skladanju monofonih (jednoglasnih) pjesama.
Svijet profesionalnih orkestara itekako potvrđuje status izvođačica kroz povijest klasične glazbe. Na samom kraju 19. stoljeća počeli su se pojavljivati profesionalni ženski orkestri, a orkestar londonskog Queen’s Halla bio je prvi svjetski orkestar koji je 1913. godine uz muškarce počeo zapošljavati i žene. U SAD-u su prve žene zasvirale 1918. u Simfonijskom orkestru iz Detroita, a neki od najpoznatijih svjetskih orkestara dugo su se odupirali ženskom članstvu. Tako je glasovita Berlinska filharmonija prvu ženu angažirala 1983., a sve do 1996. na snazi je bila izričita zabrana zapošljavanja žena u Bečkoj filharmoniji, koja je ukinuta tek kad je austrijska vlada tom orkestru zaprijetila smanjenjem budžeta, pa je prva žena u Bečkoj filharmoniji zasvirala 2003. godine.
Međutim, dok su se žene u prošlom stoljeću koliko-toliko izborile za pravo na izvođenje, pa i skladanje klasične glazbe, dirigiranje je još uvijek uglavnom muška disciplina. Prema podacima iz 2016., žene čine tek nešto više od tri posto ukupnog broja dirigenata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....