Spužvarstvo je tradicija otoka Krapnja stara više od 300 godina. I danas živi, no rijetki su oni koji se bave ovim zanimanjem. Život na moru nepredvidljiv je, a klimatske promjene utjecale su i na broj spužava na području Jadrana, pa se mnogi zalažu za ograničen izlov i obnovu staništa. HRT-ova šibenska ekipa zaronila je s jednim vladarem podmorja.
- Tu je prije bilo dosta spužvi pa idemo pogledati ima li što, kaže spužvar Branko Gović koji na dubini od šest metara traga za spužvom. Čupaju se samo one veće i kvalitetnije.
- Stanje pod morem nije loše, ali moglo bi biti i bolje. Uhvatio sam oko pola kilograma, kaže Branko.
Istraživanje podmorja i ronjenje razlozi su zbog kojih kreće u dubine. I tako već 15 godina svoj život veže uz spužve.
- A i nije tako lak posao. Budem u moru po pet-šest sati svaki dan pa možete zaključiti sami da nije baš lagano, kaže.
U prošlosti unosan posao, danas postaje sve zahtjevniji.
- Devet-deset brodova se bavimo mi tu domaći, prije pet-šest godina bilo je i par ekipa više. Lagano ekipe odustaju zbog sve manje i manje spužvi u moru, kaže Branko.
Na jugu Dalmacije spužve gotovo i nema pa ih azimut vodi na sjever.
U lovu provedu i do mjesec dana. Brankova desna ruka je Stipe Tudić. Jedan je od rijetkih mladića koji je odabrao "put spužve".
- Zato što smo tu iz mista i bila bi šteta da se to ne održi do kraja ako je već ta spuga tu kod nas, kaže Stipe.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....