Nova kiša – nova poplava. Plavljenje u šibenskom Docu vječna je tema budući da ovaj, po mnogima najljepši dio Šibenika, dio stare gradske jezgre, poplavi prilikom svake veće kiše u dobitnoj kombinaciji s jakim jugom i izraženom plimom.
Olujno nevrijeme popraćeno upravo jakim jugom i ciklonskom plimom, koje je u noći sa srijede na četvrtak pogodilo srednju Dalmaciju, uzrokovalo je brojne probleme i nemale štete duž obale, a lišo nije prošao ni šibenski Dolac. Prema riječima njegovih stanara, vode je bilo i do pola metra, a probila je u kuće, garaže, konobe, ugostiteljske objekte...
Dva dana nakon, Dolac još uvijek plavi. Zbog kiše koja ovih dana neumoljivo pada, ovaj je šibenski kvart još uvijek pod vodom, doduše u manjoj mjeri i sa povremenim povlačenjima, no stanarima je, figurativno, voda došla do grla.
Dugo se već govori o uređenju tog dijela grada, o rekonstrukciji i sanaciji rive u Docu, no do realizacije tog projekta još je dalek put. Projekt je, vrijedi spomenuti, usmjeren na proširenje i podizanje obalnog pojasa i rive za 80 centimetara te pomicanje takozvanog mandroča osam metara u more, zadržavajući njegov izvorni izgled. Planira se i proširenje obalnog pojasa i uređenje šetnice, što bi sve zajedno trebalo transformirati šibensku rivu u atraktivan i funkcionalni prostor.
O ozbiljnosti problema velikog, a bogme i sve učestalijeg plavljenja, govori i činjenica da je u šibenskom Docu 2009. godine, uslijed plime i oborinskih voda koje su uzrokovale veliku poplavu, zabilježen smrtni slučaj. Jedna je osoba preminula od posljedica strujnog udara u ugostiteljskom objektu što je Šibenik tada zavilo u crno i do danas ostavilo gorak okus. Učestalo plavljenje, dakako, stvara i materijalnu štetu u tamošnjim kućama i objektima, stoga Dolačani već godinama apeliraju na uređenje ove ugrožene četvrti.
A godinama se projekt uređenja Doca spominje i u javnosti. Posljednji put, konkrento, spomenut je na sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije održane u prosincu prošle godine. Tada je tijekom aktualnog sata HSS-ov vijećnik Marin Mikšić ‘potegnuo‘ pitanje o dinamici ovog projekta, a ravnateljica Županijske lučke uprave Jadranka Fržop istaknula je kako je ishodovana lokacijska dozvola što znači da je Šibenik barem korak bliže realizaciji ovog kompleksnog projekta.
- Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija i Županijska lučka uprava održali su radni sastanak na tu temu i definitivno idemo u tom smjeru i to zajedno jer je dio projekta pod ingerencijom Županijske lučke uprave zbog pomorskog dobra, a ovaj ‘kopneni‘ dio je pod ingerencijom Grada Šibenika. Činjenica je da se o temi uređenja Doca govori godinama, nažalost događale su se jako ružne stvari, ako se ne varam, uslijed poplava dogodio se čak i smrtni slučaj, stoga se nadam da je svemu tome došao kraj. Bilo je puno i opravdanih i neopravdanih razloga zašto se to dosad nije realiziralo, ali neću se opterećivati prošlošću već idemo prema budućnosti, a to je da bi u drugoj polovici 2026. godine počeli s radovima i mislim da će to biti jedan prekrasan projekt na ponos svima – kazao je tom prilikom prvi čovjek Šibensko-kninske županije, Paško Rakić.
- Znate da je tu bilo dosta problema, no sad smo ishodovali lokacijsku dozvolu što je vrlo bitno. Izmijenjen je detaljni plan uređenja, održani su razgovori s konzervatorima, tražilo se arhitektonsko rješenje i po ishođenju lokacijske dozvole, u suradnji s Gradom i Županijom dogovorena je daljnja dinamika. To je za sve jedan jako važan projekt, i za nas i za sve građane i stanovnike. Obalni dio je čak i manji problem, on je rješiv, ali ovaj kopneni dio, slivne vode, znamo što se događa s tim. Bit će to jedan sveobuhvatan projekt, izazov za sve nas u smislu i izvedbe i sredstava, načina financiranja, čemu ćemo se posvetiti početkom sljedeće godine, ali prije toga još moramo ishodovati građevinsku dozvolu – istaknula je Fržop.
Danas nam ravnateljica Županijske lučke uprave potvrđuje kako je izrada glavnog projekta pri kraju, odnosno njegov se dovršetak očekuje kroz mjesec ili dva, a nakon čega se odmah ide u predaju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.
- U međuvremenu ćemo tražiti sredstva financiranja, a svakako se prvo ide u rješavanje Doca, zatim rive. Dolac je ipak prioritet i to je moj stav od početka. Projekt je složen i kompleksan, no bližimo se cilju - zaključuje Fržop.
Božena Dulibić, potpredsjednica Vijeća Gradske četvrti Stari grad kaže nam pak kako je većina stanara tog dijela grada nezadovoljni idejom proširenja rive te tvrdi kako će Dolac plaviti i nakon realizacije ovog projekta.
- Taj projekt neće toliko spriječiti plavljenje jer su kolektorom blokirane oborinske vode koje idu kroz stijene, ta voda nema gdje proći. A druga stvar, kad izbace rivu pet ili osam metara, ni jedan brod neće moći biti vezan, a uz to problem opet neće biti riješen jer se svakako stvaraju veliki valovi koji imaju svoju silinu i pređu preko rive. Koliko nam je poznato, arhitekt Galasso koji je radio studiju utjecaja na ruže vjetrova, napravio ju je samo na dva vjetra tako da je time samo zadovoljena forma. Da situacija bude tragikomičnija, planira se proširenje rive, a iz prostornog plana su izbacili valobrane i lukobrane. Nismo protiv toga da se riva uredi, dapače, ali mogla se vratiti u nekadašnje gabarite i ostaviti ista namjena, bez širenja, bez ičeg - veli Dulibić te dodaje kako i projektant u projektnoj dokumentaciji tvrdi kako plavljenje neće prestati već će se ‘umanjiti u najvećoj mogućoj mjeri‘. Što to znači, pita se.
- Nadalje, nama nitko ne garantira da će nam brodovi ostati gdje jesu, vjerojatno i neće, dakle nestat će i jedna tradicija. Tražili smo sastanak s ravnateljicom Fržop, međutim od toga ništa. Gdje će brodovi uopće biti za vrijeme izvođenja radova? Navodno, ono što smo načuli je da će brodovi biti na TEF-u na suhom vezu, što nas je zgrozilo jer što to znači, da netko neće moći koristiti brod godinu dana ili koliko, a tu su i drveni brodovi za koje suhi vez ne dolazi u obzir. Ali zato kažem da je to navodno, jer nas još nitko, kao Vijeće gradske četvrti, nije primio i objasnio nam što, kada, kako, a Dolačani očekuju da im brodovi, za vrijeme trajanja radovi, budu vezani u Vrnaži koja je ipak komunalna luka u kojoj, npr. Zagrepčani ne mogu imati prednost pred Šibenčanima - kaže naša sugovornica te dodaje kako će se projektom uređenja Doca trajno promijeniti vizura i namjena prostora, a problem će ostati - isti.
- Riva, odnosno luka Pekovac je znatno visočija, a na jugu je kompletno pod vodom, to dovoljno govori. Ne znam evo, mislim da je to sve totalni Monty Python - zaključuje Dulibić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....