Kao što smo već pisali, u Promini treba niknuti najveća sunčana elektrana u ovom dijelu Europe snage 150 MW, vrijedna više od 115 milijuna eura. Projekt je to španjolske tvrtke i nalazi se u južnom dijelu Općine Promina na području naselja Mratovo, Oklaj i Razvođe. Predviđeni rok za dovršetak radova je 20 mjeseci (elektrana bi bila otvorena krajem 2027. godine), dok je koncesija izdana na 30 godina. Bit će instalirano više od 300 tisuća fotonaponskih modula, a kao dio projekta bit će izgrađena nova trafostanica snage 400 kV za prijenos energije u nacionalnu prijenosnu mrežu.
Radom sunčane elektrane proizvodit će se količina električne energije koja je dovoljna da zadovolji potrebe oko 88 tisuća kućanstava, dok bi se prema tvrdnjama investitora emisija štetnog CO2 smanjila za 140 tisuća tona godišnje.
No, izgradnja elektrane je proizvela pravu pomutnju na mreži, narojile su se tisuće komentara. Među njima i oni koji su dosta dobro elaborali svoje stavove, bilo da su protiv ili za. No, jedan komentar koji je bio izričito "ZA" je pokrenuo lavinu na FB stranici Ljubotić - Promina.
– Dragi moji Prominjani, u zadnje vrime razvilo se dosta polemike oko gradnje najveće solarne elektrane u Hrvatskoj, kao i donošenja novog prostornog plana u kojem su predviđene nove lokacije za solare.
I uvijek se krene s pitanjem tko je ZA a tko je PROTIV. Da su se tako postavljala pitanja u ljudskoj povijesti, nikada se ne bi otkrili kotač, parni stroj, električna energija, a mi bismo ostali još u kamenom dobu s lukom, strijelom i kopljem. Budite uvjereni da i naš Tesla ne bi na slapovima Niagare napravio prvu hidroelektranu na izmjeničnu struju. I onda je bilo ljudi koji su bili protiv, ali ljudski um ima dar stvaranja inovacija i zahvaljujući tome živimo ugodnije i s puno boljim uvjetima za život nego što su imali naši preci.
Zato ja vas neću pitati tko je za a tko protiv solarne elektrane jer je to prejednostavno pitanje. Ja ću vas pitati tko od vas nema automobil, mobitel, televiziju, perilicu, električni štednjak, i tko od vas nema električni priključak, ako takvih ima, neka mi se jave i njih imam pravo pitati da li su za ili protiv solara.
Nisam ja neki zagovornik solarnih elektrana, ali od svih izvora energije one imaju najmanji utjecaj na okoliš. Ja bih još pitao ove koji su protiv, a ne mogu se više graditi termoelektrane, hidroelektrane na Krki, jesu li možda za NUKLEARNU elektranu u Promini. Da li oni znaju da je u stanu ili kući u kojoj živimo nekad bilo nečije poljoprivredno zemljište i da ga je betonizacija trajno degradirala. Da li oni znaju da autoputovi kojem se vozimo i zagađujemo atmosferu, nekad su bile zelene površine i polja i da li ih zbog toga boli duša. Znaju li oni da je naša cijela obala devastirana i betonirana (Vjerojatno ima onih koji su protiv solara a vikendicu sagradili uz more i nije ih bilo briga za okoliš).
Još ću vam spomenuti jednu zemlju u EU a u kojoj je živio i i radio moj pokojni ćaća jer su se šezdesetih godina zatvorili prominski rudnici boksita pa je morao otići na privremeni rad u Nizozemsku. Tamo sam kod njega boravio i vidio kako ta zemlja funkcionira. Otimaju zemlju od mora branama da bi je obrađivali. Imaju duplo manje obradive površine nego Lijepa naša a izvoze godišnje 137 milijardi € poljoprivrednih proizvoda, a u Lijepoj našoj koja je bogom dana za poljoprivredu mi izvozimo 3,6 milijardi € (35 puta veći izvoz). Jedina je razlika da je tamo većina ljudi ZA a kod nas je većina ljudi PROTIV. Stavljaju solarne panele na zgrade, pruge i staklenike i iz njih nama prodaju pomidore i krastavce.
I za kraj reći ću vam da prostorni planovi nisu svete krave pa da se ne mogu mijenjati (pogledajte službenu objavu Općine Promina). Ima nas Prominjana po cilom svitu. Dođite i uložite sredstva u svoj rodni kraj. Svi ovi prostori koji su predviđeni županijskim planom za eventualne solare mogu se općinskim planom prenamijeniti u poljoprivredna zemljišta. Na svaki uloženi € možete dobiti još duplo iz EU fondova. Ako mi ne vjerujete, pitajte načelnika. Sada postoji takva mehanizacija koja od krša stvori plodno zemljište. Podižite nasade vinograda, maslinika, voćnjaka i bit će manje solara. Mnogi Prominjani napravili su vikendice i vile u Vodicama, Pirovcu i Šibeniku i sad iznajmljuju turistima. Ja to nisam želio napraviti. Ja sam među prvima u Promini obnovio staru kuću i sagradio bazen kada su mi se mnogi smijali. Nakon toga još tridesetak kuća u Promini počelo se baviti turizmom. Meni je draže plaćati porez na kuću, porez na dohodak, turističku pristojbu općini Promina, nego Pirovcu i Vodicama - napisao je jedna Prominjanin.
No, drugi mu nisu ostali dužni:
► 1.
‘NEMA TU KORISTI ZA MALOG ČOVIKA‘
- Reć da solari imaju najmanji utjecaj na prirodu... Ti ili si slabo informiran. Ili si plaćen za ovaj tekst. Sramotno je ovo "izdrkavanje" po Zagori iz svih pravaca. Sve se stavlja u sluzbu turizma i potrošnje. Proizvodi se energija, bilo koje vrste, koja se na koncu rasipa. Građani plaćaju te obnovljive izvore, a profit ubiru privatne korporacije...
Kad sve zagadimo i devastiramo, oćemo li jest struju? Može li se punjač uštekat u čovika?
O recikliranju tog smeća koje navoze i montiraju po tim "obnovljivm" elektranama strašno je i mislit.
O održavanju površina pod tim solarima trebalo bi upoznat ljude, kompletno ubijanje i trovanje tla, podzemlja i slično.
Razgovara li se o porastu ukupne temperature u okolini tih strašila. Radna mista su za 10 useljenika i za 5 dipl.ing,drc,prc,šmrc,opet vjv. Iz 3 pm.
Nisu solari ni Tesla, ni izum kotača, to je izmišljeno odavno. Društvo korist imat može na način da država potiče ljude da svatko na svom krovu ima solar. To je društveno korisno i prihvatljivo. A ne ove devastacije, lobiranja i podmićivanja.
► 2.
‘SUSTAVNO NAS UNIŠTAVAJU‘
Ovo je čisti dokaz kako se sustavno uništava naša zemlja radi tuđih džepova! Ti solarni parkovi i vjetroelektrane nisu nikakav napredak, nego klasični lihvarski ugovori na štetu svih građana Hrvatske. HEP-ove hidrocentrale stoje i propadaju, voda doslovno prolazi kroz njih bez rada, dok smo istovremeno prisiljeni po astronomskim, zajamčenim cijenama otkupljivati struju od povlaštenih stranih investitora. To su duboko štetni ugovori koje pod hitno treba raskinuti i uvesti slobodno tržište, a ne da netko bude povlašten dok naše blago propada.Povrh svega, ti projekti brutalno devastiraju naš okoliš. Investitori dođu, uzmu ogroman profit kroz 30 godina i odu, a iza sebe ostavljaju spaljenu zemlju i tisuće tona otpada. Tko će i o čijem trošku nakon njih sanirati te silne panele i propelere? Opet će sve pasti na leđa našeg naroda!Zato puna i bezuvjetna podrška svim mještanima na cijelom području Republike Hrvatske gdje se ovakve stvari grade! Moramo svi skupa i složno ustati i zabraniti ovu pljačku i uništavanje djedovine! Samo složno do pobjede!
► 3.
‘BRAVO, BRAVO...‘
"Dugo nisam pročitala bolji tekst, baš si uzeo vrimena i dao si truda...Bravo...!
I točno je, naš najveći neprijatelj je drača, smrika, kupina i sve raslinje koje se širi poput korova....!"
► 4.
‘NISMO PROTIV TEHNOLOGIJE‘
Posljednjih dana sve češće slušamo kako se protivljenje velikim solarnim elektranama prikazuje kao protivljenje napretku. Međutim, to je pogrešna i pojednostavljena usporedba. Nitko razuman nije protiv tehnologije, kao što nitko nije protiv električne energije ili razvoja. Pravo pitanje nije jesmo li za ili protiv solarne energije, nego gdje je njezino mjesto i koja je cijena njezina razvoja. Napredak ne znači svaku tehnologiju postaviti na svako mjesto. Pravi napredak znači pronaći ravnotežu između energetike, poljoprivrede, prirode i ljudi. Promina nije industrijska zona. Ona je prostor iznimne krajobrazne vrijednosti, tradicionalne poljoprivrede,stočarstva, vinogradarstva, maslinarstva i ruralnog turizma. Upravo su to njezine najveće razvojne prednosti. Često se navodi kako su kroz povijest ljudi bili protiv kotača, električne energije ili hidroelektrana. Međutim, ta usporedba nije primjerena. Kotač ili električna energija nisu trajno zauzimali tisuće hektara vrijednog prostora. Solarna elektrana nije samo tehnologija – ona je prostorna intervencija koja desetljećima mijenja izgled i namjenu krajolika. Jednom kada se kvalitetno zemljište prenamijeni u energetsku infrastrukturu, vrlo ga je teško vratiti u izvornu funkciju. Poljoprivreda se može razvijati stoljećima, dok je životni vijek solarnih panela približno 25 do 35 godina. Nakon toga slijedi pitanje obnove, uklanjanja i gospodarenja velikim količinama otpada.
Često se govori kako solarne elektrane imaju najmanji utjecaj na okoliš. Istina je da tijekom proizvodnje električne energije ne ispuštaju ugljikov dioksid, ali to ne znači da nemaju značajan utjecaj na prostor. Velike solarne elektrane fragmentiraju staništa, mijenjaju mikroklimu tla, smanjuju biološku raznolikost i trajno mijenjaju vizuru kraja. Utjecaj nije samo ekološki nego i gospodarski te društveni. Nije isto postaviti solarne panele na krovove kuća, gospodarskih objekata, skladišta i industrijskih hala ili prekriti stotine hektara otvorenog prostora. Upravo zato većina europskih strategija daje prednost iskorištavanju već izgrađenih površina prije zauzimanja novih zemljišta. Kao primjer često se navodi Nizozemska. Međutim, upravo je Nizozemska jedan od najboljih dokaza koliko je poljoprivredno zemljište vrijedno. Ta država nije postala druga najveća izvoznica poljoprivrednih proizvoda na svijetu zato što je polja pretvarala u solarne elektrane, nego zato što je desetljećima ulagale u znanje, tehnologiju, navodnjavanje, staklenike, logistiku i dodanu vrijednost. Njihova najveća vrijednost nije broj solarnih panela, nego svaki hektar zemlje koji proizvodi hranu. Promina ima upravo ono što mnoge europske regije više nemaju – prostor, sunce, čistu prirodu i mogućnost proizvodnje visokokvalitetne hrane. U vremenu klimatskih promjena i sve veće nesigurnosti opskrbe hranom, poljoprivredno zemljište postaje jedan od najvrjednijih resursa svake države.
Treba se zapitati što će dugoročno zapošljavati više ljudi. Solarna elektrana nakon izgradnje zahtijeva vrlo mali broj zaposlenih. Nasuprot tome, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, proizvodnja hrane, prerada, ruralni turizam i obiteljska gospodarstva stvaraju radna mjesta, potiču ostanak mladih i zadržavaju život u selima. Promina danas ne treba birati između razvoja i zaštite prostora. Ona može imati oboje. Solarna energija treba biti dio budućnosti, ali prvenstveno na krovovima kuća, gospodarskih objekata, javnih zgrada, parkirališta i degradiranih industrijskih površina, a ne na prostorima koji mogu hraniti buduće generacije. Zemlju možemo iskoristiti samo jednom. Ako je pretvorimo u energetsku infrastrukturu, izgubili smo mogućnost razvoja poljoprivrede, stočarstva i turizma na tom prostoru.
Električnu energiju možemo proizvesti na mnogo načina i na mnogo lokacija. Plodno zemljište ne možemo stvoriti preko noći. Zato pitanje nije jesmo li za ili protiv solarnih elektrana. Pravo pitanje glasi: želimo li da Promina bude kraj koji proizvodi hranu, zapošljava ljude, razvija turizam i čuva svoj identitet ili kraj koji će najveći dio svoje vrijednosti prepustiti proizvodnji električne energije za potrebe drugih? Naša je odgovornost razmišljati ne samo o sljedećih deset godina nego o sljedećih sto. Zemlju smo naslijedili od svojih predaka, ali je posuđujemo od svoje djece. Upravo zato svaka odluka o njezinoj trajnoj prenamjeni mora biti donesena oprezno, odgovorno i s dugoročnim interesom Promine na prvom mjestu.
► 5.
‘TRAJNO ĆE UNIŠTITI KRŠ...‘
Kažete da se krš mehanizacijom može pretvoriti u vinograde i maslinike i u pravu ste! Ali ako te površine sada trajno blokiramo solarnim panelima na idućih 30 godina, iduće generacije Prominjana tu više nikada neće moći posaditi ništa. Odluku stvarno treba prepustiti onima koji tu žive, a ljudi se s pravom boje za svoje podzemne vode, turizam i uništavanje krajobraza. Umjesto da budemo poligon za tuđi profit pod krinkom ekologije, razvijajmo Prominu kroz održivi turizam i poljoprivredu, a energiju proizvodimo na krovovima. Lijepo napisano, ali miješaju se kruške i jabuke. Nitko nije protiv solara, nego protiv lokacije i načina izvedbe. Nizozemska koju spominjete pokriva krovove i staklenike, a kod nas se predviđaju megaprojekti na tlu koji trajno uništavaju krš i prirodu. Drača i kupina su dio ekosustava i znak da zemlja odmara, a beton i tisuće tona stakla i metala znače trajnu industrijsku devastaciju. Napredak da, ali na krovovima i pametno, a ne pod svaku cijenu na račun naše djedovine.
► 6.
‘STRANCI ĆE ZARADITI‘
Sve je to u redu, ali tko će od toga prosperirati - strane kompanije, a ne primjerice HEP ili domaći ljudi koji žive tu. Što se na primjer nije dala električna energija žiteljima tog kraja mukte pa da ima nekakav valjani razlog nego politika daje u koncesiju dugoročno stranim korporacijama da zarađuju na toj zemlji novac i nose taj novac van granica Hrvatske te potiču vlastito gospodarstvo. O utjecaju na okoliš to ćemo tek vidjeti...
► 7.
‘ČOVJEK JE U PRAVU‘
Hvala bogu jedan pametan čovjek! Tko je protiv neka isključi elektriku i kupi petrolejku i šterike ili nabavi uljanice!! Pozdrav svima!!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....