StoryEditorOCM
ŠibenikPROJEKT ENERGANE

U Šibenik će cijela Dalmacija slati gorivo i uštedjeti 50 milijuna eura!? Direktor Bikarca objasnio nam je detalje

Piše Ivo Mikuličin
2. listopada 2026. - 11:58
Stari deponiji mogu zatvarati vrataNikša Stipaničev/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Prednjači li Šibenik u Lijepoj našoj kad je riječ o borbi protiv ekocida!? Točnije, je li Krešimirov grad pozitivna iznimka u ne baš ugodnom (političkom) ozračju, stvorenom na hrvatskim usporednicama poslije otkrivanja i potenciranja "slučaja Lika". Ako je suditi po nedavnoj izjavi ministra Branka Bačića, onda ta tvrdnja nije daleko od istine.

"Šibenski Bikarac najbliži je željenoj formuli zbrinjavanja otpada na optimalan, ekološki prihvatljiv način", izjavio je Bačić.

O svemu, međutim, direktor Bikarca Robert Podrug zbori na više nego odmjeren način. Bikarac je Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije.

Pristojno zaposlenje

– Pri kraju smo završetka idejnog projekta energane te studije izvodljivosti, dok smo ovih dana već završenu studiju utjecaja na okoliš predali resornom Ministarstvu. S uvjerenjem da će reakcija biti pozitivna.

No u cijeloj problematici bitno je i mišljenje naših građana. Javni uvid, kad je riječ o spomenutoj studiji, trajat će mjesec dana. Molio bih, međutim, građane Šibenika, posebice lokalne političare, da ne koriste termin "spalionica smeća", već isključivo "energana". Projekt govori o vrijednom industrijskom postrojenju, a ne o deponiju. Kao nusprodukt dobit ćemo energiju, a to trasira put Bikarcu kao tvrtki s više nego pristojnim prihodom. I ne samo to.

Kako je riječ o visoko sofisticiranom projektu, otvorit će se mogućnost zapošljavanja od 10 do 15 mladih stručnjaka, koji bi, inače, morali tražiti posao u drugoj sredini, a ovako će imati više nego pristojno zaposlenje u svom gradu. No, ponovit ću da će konačnu riječ kazati država, dok šibenska vlast i mi kao tvrtka ne želimo raditi ništa što bi bilo na štetu građana – otkriva i najavljuje Podrug.

image

Robert Podrug i Željko Burić na mjestu buduće energane

Nikša Stipaničev/Cropix

Šibenski centar za gospodarenje otpadom prednjačio bi izgradnjom energane u Dalmaciji, a bio bi i među prvima u Hrvatskoj. S vjerom da bi sve bilo na europskoj razini ili slično projektima u čiju su se valjanost čelnici Bikarca, šibenski političari, pa i novinari uvjerili u ne tako davnoj "ekskurziji" po Beču, Bolzanu i drugim gradovima gdje energane donose samo prihode, a ne ugrožavaju zdravlje građana.

– Nisam ni imao pojma o tome da Bolzano ima energanu. Tu nema ni dima ni neugodnih mirisa – kazao nam je Šibenčanin Rade, koji živi u tom dijelu sjeverne Italije.

Građevnim otpadom nasipat će putove

U ostvarenju cijelog projekta Bikarac je (ne)izravno riješio i drugi problem. Troskom iz ugasle Tvornice elektroda i ferolegura sanirana je odlagališna ploha u Centru za gospodarenje otpadom. Na koristan način iskoristit će se i kamen dobiven izgradnjom podzemne garaže na Poljani. Točnije, reciklažno dvorište za građevni otpad poslužit će za nasipanje vatrogasnih i inih putova.

– Radujem se mogućnosti da u Bikarac stiže gorivo iz ostalih dalmatinskih gradova. Ne otpad, već samo gorivo. Na taj način bi Dalmacija uštedjela gotovo 50 milijuna eura godišnje, koliko bi dalmatinske županije koštao prijevoz na druge moguće lokacije – još jednom se oglasio Podrug.

Iako direktor Bikarca nije govorio eksplicite o tome, teško se oteti dojmu da je ta šibenska tvrtka na istoj liniji s gradskom vlašću, pa, nadajmo se, i s hrvatskom Vladom.

– Energane su hrvatska nužnost. Ako želimo upravljati svojom budućnošću, onda se moramo riješiti i smeća i onečišćenja voda. Bez toga nema ni kvalitetnog turizma. Zar nije sjajan podatak da je 26 tisuća kubika troske ne samo koristilo Bikarcu, već otvorilo 22 hektara posve očišćenog prostora za projekt Batižele!? Za željeno investiranje u hotele, škole, multifunkcionalne dvorane, garaže... U sve što bi dalo novi izgled Šibeniku na potezu prema Šibenskom mostu.

Kad je riječ o energani, moj stav je da bi taj projekt trebala financirati država. Baš kao što smo dobili sredstva za studiju opravdanosti izgradnje energane od Fonda za zaštitu okoliš – više nego jasan je gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić.  

Veliku pobjedu u borbi za čist zrak i vodu Krešimirov grad već je izborio projektom aglomeracije (čitaj: izgradnja i rekonstrukcija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje), čime se ukinulo tisuće septičkih jama te dugoročno zaštitilo more i okoliš. Projekt je to kojim je uz šire područje grada obuhvaćen i otok Krapanj, a što ima i dodatnu težinu.

image

Energana u Bolzanu Šibenčanima je uzor

Grad Šibenik

Iako su se radovi odvijali usred pandemije COVID-a, završeni su prije zadanog roka, te su stajali 20 milijuna eura manje od predviđenog, što i nije baš uobičajena hrvatska praksa. Točnije, nešto više od 52 milijuna eura, osiguranih najvećim dijelom iz fondova Europske unije, uz participiranje Ministarstva zaštite okoliša, Hrvatskih voda, gradske "vlade" i, dakako, tvrtke "Vodovod i odvodnja". "Štafetu" je od prijašnjeg direktora "Vodovoda" Frane Malenice, koji je na ozbiljan način odradio tu investiciju, u posljednje vrijeme preuzeo Zvonimir Štrkalj.

– Nije riječ samo o 12 crpnih stanica te sustavu pročišćavanja otpadnih voda. Posebno bih izdvojio više nego suvremeno postrojenje za solarno sušenje mulja, projekt što će biti svojevrsna nadopuna ambicioznog plana tvrtke Bikarac. Ne samo problematikom posla, već čak i lokacijom – kazivao nam je Štrkalj.

Odjeci aglomeracije

Pozitivni odjeci aglomeracije, toga velikog komunalnog projekta, možda se najbolje ćute na popularnom šibenskom kupalištu Jadrija. Tamo, gdje more nije bilo baš bistro, sad o njegovoj čistoći "svjedoče" rakovi i trpovi, koje sigurno nećete naći tamo gdje su tragovi prljavštine otpadnih voda. Slično je i s morem u šibenskoj luci.

Odjeci šibenske borbe za čist zrak i čisto more to su vrjedniji kad se zna da je do početka Domovinskog rata Krešimirov grad bio nerijetko obavijen industrijskim dimom, a more u gradskoj luci mutno kao neka velika nizinska rijeka. Svejedno, od elektrolize u Tvornici lakih metala ili Tvornici elektroda i ferolegura.

Proizvodnja u potonjem (danas ugaslom) industrijskom objektu bila je godinama popraćena pomalo tendencioznim ćakulama o manganu, za kojega se (polu)ozbiljno tvrdilo da žitelje tog dijela Šibenika "čini lulavim"! Suprotno tome, spomenuti novi odrađeni i planirani ekološki projekti govore o tome kako Šibenčani i nisu baš tako lulavi!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. listopad 2026 11:58