U Šibensko-kninskoj županiji pada nezaposlenost

Posljednjeg dana prošle godine na šibensko–kninskoj burzi rada posao su tražile 8974 osobe ili njih 46 manje nego istog dana 2012. godine. Podatak je apsolutno veliko iznenađenje jer u isto vrijeme nezaposlenost u zemlji vrtoglavo raste i prijeti da uskoro dostigne brojke od prije desetak godina kada je besposlica pogađala gotovo 400 tisuća građana Hrvatske.

Što se to, zapravo, dogodilo u Šibensko–kninskoj županiji da je došlo do pada besposlice?

Za sada nema ničeg spektakularnog na temelju čega bi se moglo zaključiti da kriza više ne stanuje u ovom kraju. Činjenica je, međutim, da je u prosincu 2013. više od 300 osoba napustilo burzu rada jer je našlo zaposlenje. To je u odnosu na isti mjesec prethodne godine porast od nevjerojatnih 52,3 posto. Istina, većina njih dobila je priliku da radi samo na određeno vrijeme. Inače, najviše – njih 48 – zaposlilo se u ugostiteljstvu i turizmu. Slijedi prerađivačka industrija (44), trgovina (39), obrazovanje (26), te zdravstvo i socijalna skrb (25).

Suhoparne brojke

To su suhoparne brojke koje ne nude prave odgovore na postavljeno pitanje. No, činjenica je da se “budi” ovdašnja prerađivačka industrija, pri čemu, na prvome mjestu mislimo na povećan broj narudžbi u tvrtkama “ZG montaže”, potom “Ivanala”, kao i Remontnog brodogradilišta NCP-a.

Ako je suditi prema najavama Vlade Čovića, vlasnika “ZG Montaže”, Vladimira Ivanovića, prvog čovjeka “Ivanala”, Tomislava Debeljaka koji je u Kninu u rujnu prošle godine otvorio modernu tvornicu vijaka, te Gorana Prgina, vlasnika Remontnog brodogradilišta, ovo je tek uvertira u ovogodišnji vrlo vjerojatan rast zaposlenosti ovih tvrtki.

“Ivanal”, u kojemu se radi u tri smjene, i inače bilježi izvanredno dobre rezultate na svjetskom tržištu. “ZG Montaža” ugovorila je dugoročne poslove s ruskim partnerima, a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora o sudjelovanju u gradnji Zračne luke Zagreb.

Prginovi brodograditelji iz Mandaline pred novim su poslovima za Norvežane, te početak gradnje ribarske flote za Ganu, što će otvoriti popriličan broj novih radnih mjesta.

No, sve pobrojano ni izbliza nije stvarni razlog novih vjetrova na ovdašnjoj burzi rada. Svi oni koji pažljivije prate ukupne društvene prilike u ovoj županiji nije promakla krajnje dugoročno pogubna pojava, a to je sve očitiji odljev mladih i školovanih kadrova. U potrazi za poslom “kupuju kartu u jednom smjeru”, kako u inozemstvo, tako i druga središta u Hrvatskoj. Uočljivo je da se gotovo tri četvrtine onih koji odlaze na školovanje u Zagreb, Split ili neke druge veće gradove u zemlji zapravo više i ne vraća u šibensko–kninski kraj jer tu nemaju što tražiti. Ova demografska erozija u ovom trenutku stvara privid gospodarskog ozdravljenja ovog dijela Dalmacije, a zapravo čini dugoročno teško popravljive štete.

Kriza u Dalmaciji Ovaj šibensko-kninski trend nije atipičan samo za hrvatske globalne prilike, već i dalmatinske. U susjednoj Splitsko–dalmatinskoj županiji 31. prosinca 2013. na burzi je bio 49.821 nezaposleni ili 1147 više nego u isto vrijeme prethodne godine. I u Dubrovačko–neretvanskom kraju buja nezaposlenost koja je na godišnjoj razini u porastu od oko pet posto. Također, u susjednoj Zadarskoj županiji nezaposlenost je u porastu. Nezaposlenost se osobito očituje u najrazvijenijim regijama poput zagrebačke i riječke gdje se rast broja onih koji su ostali bez posla mjeri dvocifrenim brojkama.