Još dva administrativna koraka treba napraviti gradska uprava da bi u sastavu Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac” zaživjelo reciklažno dvorište za građevinski otpad i deponiranje zemljanih iskopa, prvo u županiji. Drugim riječima, „šuta” i iskopi, barem u Dalmaciji sačinjeni od kamena i zemlje, mogu se „oporabiti” selekcioniranjem i mljevenjem, te opet upotrijebiti za građevne, ili pak u cestarske svrhe – kao materijal za nasipanje i tamponiranje neasfaltiranih puteva ili što već.
Grad Šibenik predvidio je novu plohu na „Bikarcu” namijenjenu toj svrsi u aktualnim izmjenama i dopunama Prostornog plana. Dodatna površina zapravo je određena za zemljane iskope, budući da se šuta na Bikarcu deponira već duže vremena, jedino što se još uvijek ne prerađuje.
-Ukoliko nam županijski Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije izda pozitivno mišljenje, plan ide na resorno ministarstvo, pa ako i tu dobijemo suglasnost bez obveze da nešto u planu ispravljamo, možda bismo mogli uhvatiti termin sjednice Gradskog vijeća u ožujku. - kaže Madlena Roša Dulibić, pročelnica gradskog Odjela za planiranje i zaštitu okoliša.
Koliki je to problem vidljivo je svakodnevno: umjesto na Bikarac, šuta počesto završi u prirodi, uz šumske puteljke, a pisali smo u zadnje vrijeme učestalije o masovnom nelegalnom deponiranju na gradskoj parceli unutar bivše vojarne Bribirskih knezova. Šute i drugog otpada tu je naneseno u manjoj količini, a većinom su nagomilani zemljani iskopi.
U vezi s građevinskim otpadom, deponiranje propisuju lokalne samouprave te se u Šibeniku šuta već godinama dovozi na Bikarac. No, ta tvrtka dosad nije imala posebnu plohu za odlaganje mineralne sirovine, što će regulirati spomenute dopune PP-a.
Kod zemljanih iskopa stvar je međutim, zakonski drugačija: to je u naravi mineralna sirovina i vlasništvo je države. U tom slučaju, mjerodavno državno tijelo investitoru treba dopustiti deponiranje, prema Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu. Ministarstvo gospodarstva donijelo je taj dokument prošlog ljeta i prema njegovim stavkama, jedinice lokalne samouprave dužne su u roku od šest mjeseci od donošenja Pravilnika odrediti mjesto deponiranja viška iskopa. Ukoliko to propuste, tri mjeseca po isteku zakonskog roka obveza prelazi na županijsku upravu.
Grad Šibenik dakle, reagirao je promptno i stvar je u proceduri.
-Uskoro više neće biti nikakve potrebe da se to odvozi u vojarnu ili prosipa okolo. Najvjerojatnije će država investitorima odrediti da to odvoze kod nas, za nekakvu minimalnu naknadu. Više neće imati alibi da višak iskopa nemaju gdje deponirati i prekršitelje će sigurno biti lakše kažnjavati. – kaže Robert Podrug, direktor „Bikarca“.
Tvrtka se veli, prijavila na natječaj ministarstva za sufinanciranje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad koji je zaključen 31. siječnja te očekuje da će uspješno izgraditi taj pogon unutar „Bikarca“.
- Tu je glavni stroj drobilica i različita sita, ovisno o željenoj krupnoći samljevenog materijala, vrlo upotrebljivog za tamponiranje i nasipanje nerazvrstanih cesta.
Može li to ikako obeshrabriti one koji žele „jare i pare“? Pa novac koji investitor plati za odvoz na deponij stave u svoj džep, a otpad završi u prirodi i zagadi okoliš? – pitamo Podruga.
-Takve nažalost, malo što može obeshrabriti, jer oni uvijek rade s predumišljajem. Deponiranje svakako ne može biti besplatno, budući da imamo stalni trošak radnih strojeva potrebnih da se s građevinskim otpadom manipulira. Ipak, rekao bih da se mijenjamo i napredujemo u tom smislu. Za sve se hoće vremena, a da bi bilo još bolje, gotovo svaka jedinica lokalne samouprave trebala bi ustanoviti takvo reciklažno dvorište. U protivnome, trošak odvoza od Rogoznice ili s Murtera do Bikarca ide u nebo. Svakako, neopravdano visok trošak za vrijednost tereta. – zaključio je Robert Podrug.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....