Zanimljivo je to što je cijeli svijet brži i bliži, što su komunikacije svake vrste sve hitrije, kad nam sve dolazi nadohvat ruke – šibenski otočani, i to najbližih otoka, Zlarina i Prvića, sve su dalje od kopna i matičnoga grada.
Tek da se zna: Zlarin od Šibenika dijele 4,2 milje. Od toga bar milja i pol u zaklonjenom Kanalu sv. Ante, dočim od izlaska iz Kanala do Punte Oštrice ima možda milja. To tek za ilustraciju.
I da se odmah zna da ova priča o zastoju brodova za lošeg vremena nije ista kao na drugim linijama duž obale. Osim kad su prilike zaista – iznimno loše. Što svaka krštena duša mora razumjeti.
Idemo dalje.
Riječ je ovdje, kao i obično, o "Jadrolinijinoj" pruzi 505 za Zlarin – Prvić – Vodice, no jednako teški problemi tište i otočane Kaprija i Žirja, svake na svoj način.
U nedjelju, 15. 2., iako je u jutarnjim satima bilo bure "dva prsta", kako kažu otočani, niti je u 8.10 došao brod na Zlarin iz pravca Vodica i Prvića a u pravcu grada, niti je iz Šibenika u 9 isplovio brod za Zlarin – Prvić – Vodice.
Večer prije, pak, zbog juga nije bilo zadnje "pruge" za Šibenik u 18.40, ali je iz Šibenika došao brod u 19.50 i nije nastavio dalje, nego se vratio u grad.
– U nedjelju, 15. veljače, popodne, došao je na Zlarin brod u 15.40 i već tada su proglasili prekid linije do daljnjega. Znači, sad su već i unaprijed počeli najavljivati prekide. U zadnjih dvadesetak dana bilo je četiri-pet prekida redovnih linija. Mislim da redovitije vozi pruga za Lastovo nego za Zlarin iako od Jadrije, gdje brod iziđe iz Kanala sv. Ante, do Zlarina ima možda jedna milja! – govori konsternirani Zlarinjanin Damir Alfier. I nastavlja:
– Ovo stanje postaje neodrživo, sutra ću zvati načelnicu MO-a, tražit ćemo sastanak s Gradom i "Jadrolinijom", zajedno s Prvićanima zahtijevat ćemo da ovo već jednom prestane.
Sve se ovo počelo događati nakon što je s linije skinut brod "Tijat", za koji su, za njegovu posadu, kao i otočane, ovako česti prekidi linija bili nezamislivi. "Tijat" je sad stvar prošlosti, otočani su zadovoljni "Larom", premda ipak nije toliko otporna na veliko jugo, a trenutno je i u remontu.
I kad nije u remontu, ima paralelni brod koji je redovito – gora verzija plovidbe. Najgora je kad voze rečeni katamarani, primjerice "Olea".
Trenutno na liniji 505 plove dva "Jadrolinijina" katamarana: "Silba" i "Judita". "Olea" je dana na prodaju, na sreću otočana koji su prvo s njom muku mučili, ali ta se muka sada preselila na druga dva katamarana.
Problem je u tome što su oba katamarana za spomenute šibenske otoke naprosto – neuvjetna.
"Silba" i "Judita" imaju skalu po krmi, i za visokoga mora, kakvo je ovih dana, ta skala stoji gotovo pa vertikalno – ako brod i pristane, kao što je to bilo jučer, u ponedjeljak 16. veljače, ujutro.
Otočnim Fejsbukom kruži more komentara o tome kako brod ne pristaje jer bi zbog plime mogao naprosto nasjesti na rivu!
Na Zlarinu su se u ponedjeljak ujutro ukrcali i stariji ljudi na putu do bolnice, na svoje kemoterapije ili dijalize, njih su gurali i vukli, i posada i drugi putnici...
Netko u invalidskim kolicima može samo sanjati odlazak u grad, sve da mu život ovisi o tome!
Nije jasno ni kako posada preživljava na ispuhu "Silbinih" auspuha odmah ispod brodske skale, a putnici se ukrcavaju zadržavajući dah, no to je tek sitna digresija.
"Judita"... kad sam nekidan prilazila rivi, mislila sam da je u pitanju neki omanji kruzer i da su već krenule ture za treću dob. Brod mi je izdaljega izgledao nekako... prekooceanski.
Kadli, ono, pruga za Zlarin!
S 41,6 metara i 316 mjesta, za niti 16 otočana, ako ih se i toliko ukrcalo tu večer!
Zašto sve to govorimo? Zato da dočaramo u čemu je problem.
A problem je samo i isključivo u neuvjetnim brodovima, problem je u tome što u ovih trideset i kusur godina koliko imamo svoje otoke u svojoj državi, nitko nije prstom mrdnuo da primjeri brodove (u kupnji ili izgradnji) potrebama i specifičnostima svojih otoka – evo, malenih.
Ono što može i treba voziti na Brač, Hvar, Korčulu i Lastovo..., ne treba i ne može na Zlarin, Prvić, Kaprije i Žirje...
Nije Zlarin Lastovo pa da kapetanu treba itekako razmisliti krenuti ili ne krenuti na otvoreno more, Zlarin je na "pedalj mista", o čemu dovoljno govori činjenica da kad ne vozi "Jadrolinija", voze pet-šestmetarske ljuskice taksi-brodova.
Nakon "Tijata", i trenutno bez "Lare", na šibenske otoke voze sasvim neuvjetni brodovi, i u tome je cijeli problem! To su za mala naselja zimi naprosto prekapacitirani brodovi. Moćniji su i brži za plovidbu, ali što vrijedi kad, evo, ne mogu pristati i primiti putnike na rivama kakve već Zlarin, Prvić i Vodice imaju, ili je ukrcaj na njih opća opasnost. Brzi su, ali imaju svoj vozni red pa sve i kad dođu brže, ne mogu otići prije vremena, dakle njihova brzina nije primjerena liniji, sve da i nema ograničenja u čvorovima.
Ti brodovi, osjeti to svaki putnik, u vožnji se muče: tek što podignu i malo razviju brzinu, već je moraju smanjiti jer ili su blizu luke u koju pristaju, samim tim ni 300 metara od kopna, ili su već poslije nekoliko trenutaka u šibenskom Kanalu sv. Ante, gdje je brzina ograničena na 10 čvorova – a oni razvijaju do 36 čvorova!?!
Svojim motorima, u pristajanju ili kretanju, propisno izruju dno vale oko pristana, i to je vidljivo prostim okom.
Pa, onda, i jedno sasvim laičko pitanje: isplati li se brodaru ta vožnja, taj trošak – s brodom od 42 metra i s 316 mjesta ("Judita") ili brodom od 36,5 metara za 310 putnika ("Silba") – a ukrca ih, recimo u vršnoj točki – pedesetak!?
Nerijetko desetak.
– "Jadrolinija" i Agencija za obalnu plovidbu imaju ugovorna prava i obaveze, i ovo više zaista nema smisla trpiti. Evo, neka zimi smjeste stare otočane u hotel "Jadran". Ili neka naprave brod karakteristika kakve je imao "Tijat", koji je savladavao svako more – možda koji put nije mogao isploviti, ali onda je svaki otočanin znao da tako mora biti. Sad smo svjedoci da ovi brodovi ne mogu to što je mogao "Tijat" – govori Damir Alfier.
Sve češće otočani spominju nesretnog "Tijata", pa kad kažu – zašto država ne napravi za male otoke eto takvih nekoliko brodova, samo ih treba "skinuti", sigurno izazivaju podsmijeh onih koji im umjesto "Tijata" šalju "Judite". Ka‘, ono, šta‘š s "Tijatom", šta ovi bulazne, di je otišla tehnologija, di je sve otišlo, a oni još na "Tijatu"... a otočani kažu: Dobro, onda napravite "Tijat" s ultramodernom tehnologijom! Ono što je osvjedočeno bilo dobro, samo ponovite.
Ali, državi i brodaru lakše je kupovati stare karubere i vrtjeti uvijek istih nekoliko brodova bez obzira odgovaraju li liniji, veličini otoka, rivi i kapacitetu putnika ili ne.
Bit će otočani sretni ako im sutra ne doplovi neki polovni, povoljno kupljeni nosač aviona, dok je "Lara" u remontu...
Dotle, prekrasni stari "Tijat" čeka novog vlasnika, Županija, koja se promotivno poigrala i zabavila njegovom kupnjom, sad ga se želi riješiti. To je svakom normalnom odmah bilo jasno. ‘Ko je ikad u Županiji imao ideju i zagrizao u projekt oko "Tijata"? To je preskupo i nema novaca? Ma nemoj. Kad ste to prvi put primijetili?? U civiliziranoj zemlji znali bi što s tim. Dosta je pogledati dokumentarce iz tih, civiliziranih zemalja, gdje nisu odmah počupali šine svojih samoborčeka i rera, izrezali parne lokomotive i stare brodove, zatrli svaki trag tradiciji.
Ovo je bio samo jedan od nastavaka, samo jedna figura iz serijala "figurae veneris" zlostavljanja koje "Jadrolinija" i nadležna Agencija vrše nad šibenskim i inim otočanima.
Idući bi mogao biti u priči kako su Kapriju ukinuli dnevnu brzobrodsku liniju koja bi, kažu, lokalnu samoupravu stajala 25.000 eura godišnje! Za dvadeset i pet tisuća eura godišnje kinje i muče tu šaku otočnoga svijeta... kojem su, by the way, ničim izazvani napravili tri trajektne rampe za otok bez vozila, s novim pristanom na kojem je po jugu puno više neplovnih dana – pa šta ti Kaprijani sad još hoće, i šta se oni još uopće bune!?!
Pa, pitat ćemo ih. U prvoj idućoj figuri serijala "Figurae veneris". Jedno je sigurno: neće bit dugog čekanja...
S koncem pisanja ovoga teksta stigao je i ljubazan odgovor "Jadrolinije" na pitanje zašto u nedjelju nije bilo "pruge" 505.
U prvom dijelu pozivaju se na vremenske uvjete duž cijele obale, u drugom dijelu na procjene zapovjednika brodova koji "snose profesionalnu i zakonsku odgovornost za sigurnost plovidbe te postupaju prema strogo definiranim sigurnosnim standardima i važećim propisima"... To je ono što smo i očekivali, što, takorekuć znamo, i što jest tako kako jest.
E, ali, tu je i zadnji pasus koji je pravi odgovor i sasvim potkrepljuje tezu koju smo postavili u tekstu. On glasi:
"Nadalje, luke Zlarin, Šepurine i Vodice, koje povezuje katamaran Judita, prostorno su ograničene te izložene utjecaju vjetrova juga i bure. Rive su u tim lukama kratke i niske, te infrastrukturno nisu predviđene za prihvat većih brzih plovila po uvjetima pojačanog vjetra i valovitog mora. U okolnostima kakve su bile ovoga vikenda postoji povećan rizik zanošenja plovila, mogućeg udara u rivu te posljedično ugrožavanja sigurnosti putnika i posade."
A da je naći neki brod primjereniji od "Judite" kad te rive, uostalom, nikad nisu ni građene za prihvat većih brzih plovila po uvjetima pojačanog vjetra i valovitog mora... itd. itd.?? Niti takve velike brodove ti otoci trebaju!
Zašto šalju brodove za čiji prihvat šibenski otoci imaju infrastrukturno i svakojako nepredviđene rive – i to se unaprijed zna da je tako??
Zašto to rade otočanima??
U odgovoru na to pitanje nalazi se i rješenje ovoga problema.
Prema tome – ili dajte primjerene brodove. Ili gradite nove rive na sve tri lokacije.
Treće nema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....