StoryEditorOCM
ZadarOPĆINSKI SUD

Bizarno: Zaspao s četiri ćirilična S u zgradi MORH-a u Zadru - ‘Samo sloga Srbina spašava‘. Kad ga je vidio policajac...

Piše Božana Sviličić
19. ožujka 2026. - 16:51

Dok je u ljetno doba spavao u dvorištu Ministarstva obrane u Zadru, tada 19-godišnji mladić iz Varaždina na stražnjem lijevom džepu kratkih jeans hlača imao je istaknut simbol "četiri slova C u križu", poznat i po paroli "Samo sloga Srbina spašava".

Upravo zbog tog znaka našao se u središtu prekršajnog postupka koji je, nakon gotovo četiri godine, završio oslobađajućom presudom Općinskog suda u Zadru.

Prema optužnom prijedlogu, mladić je 18. srpnja 2018. godine u 8,20 sati, u Ulici Stjepana Radića u Zadru, isticanjem simbola remetio javni red i mir. Teretilo ga se da je na stražnjem lijevom džepu hlača vidljivo istaknuo nacrtani znak “Samo sloga Srbina spašava” - četiri slova C u križu, koji je policija okarakterizirala kao obilježje povezano sa srbo-četničkim pokretom iz Drugog svjetskog rata te simbol koji kod dijela građana izaziva uznemirenost i predstavlja mržnju.

image

Štit grba Republike Srbije

Policija je postupala po dojavi građana koji su prijavili da dvije muške osobe spavaju na tlu u dvorištu Ministarstva obrane. Dolaskom na mjesto događaja zatekli su dvojicu mladića, među kojima i 19-godišnjaka, na čijem je stražnjem džepu bio vidljiv sporni simbol.

U iskazu pred sudom, policajac je naveo je kako je simbol bio jasno vidljiv, veličine otprilike 10 x 10 centimetara, prekrivajući cijelu površinu džepa. Ipak, nije mogao sa sigurnošću reći razlikuje li se taj znak od simbola koji se nalazi na službenoj zastavi Republike Srbije.

Tijekom postupka sud nije utvrdio da je mladić svojim ponašanjem doista remetio javni red i mir. U obrazloženju presude sutkinja je istaknula kako se motiv križa s četiri slova "C" nalazi i na službenoj zastavi Republike Srbije, što otežava njegovo jednoznačno tumačenje kao isključivo spornog obilježja.

image

Srpska zastava

Sud je naglasio da samo isticanje takvog simbola, bez dodatnih radnji ili poruka, ne znači automatski narušavanje javnog reda. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je mladić u trenutku policijskog postupanja spavao na travi, te da nije slao političke ili druge poruke koje bi mogle izazvati uznemirenost ili sukob među građanima.

- Takvo postupanje nije počinjeno na način da narušava mir i spokojstvo građana - navodi se u presudi sutkinje Općinskog suda u Zadru Lorinde Tolić, uz zaključak da nisu dokazani svi elementi prekršaja.

Postupak protiv mladića trajao je gotovo četiri godine, dijelom i zbog poteškoća u dostavi sudskih poziva. Sud ga u više navrata nije uspio pronaći na prijavljenim adresama, a izdan je i nalog za dovođenje koji policija nije izvršila. Na kraju je poziv uručen putem oglasne ploče suda, što je omogućilo održavanje rasprave u srpnju 2022. godine.

Nakon provedenog dokaznog postupka sud je mladića oslobodio optužbe, a troškovi postupka pali su na teret državnog proračuna.

image

Sud je ustvrdio da mladić ‘nije slao političke ili druge poruke koje bi mogle izazvati uznemirenost građana’

Antonio Bilic/Cropix

Kako je nastao slogan? za radikalne Srbe je simbol nacije, a za druge krilatica pod kojom su vođeni ratovi

„Samo sloga Srbina spašava“ jedna je od najprepoznatljivijih izreka u srpskoj političkoj i kulturnoj tradiciji – neslužbena krilatica Srbije i slogan koji se redovito zaziva u vremenima krize, ratova i dubokih društvenih podjela. U najširem smislu poručuje da opstanak naroda i države ovisi o unutarnjem jedinstvu, dok se vanjski neprijatelj gotovo podrazumijeva kao stalna prijetnja kroz povijest. No, za narode bivše Jugoslavije ima zlosutnu i ratnu simboliku, priziva loša sjećenja i teška vremena devedesetih. 

Inače, krilatica je neraskidivo povezana sa srpskim grbom i tzv. srpskim križem – ravnokrakim križem s četiri znaka u uglovima, koji su u narodnom tumačenju postali ćirilična slova S. U heraldičkoj tradiciji, međutim, ti su znakovi zapravo preuzeti iz bizantske heraldike još u srednjem vijeku, a s vremenom su dobila čitav niz simboličkih značenja, od božanske zaštite do narodnog zajedništva.

Korijeni motiva vode u Bizantsko Carstvo i do dinastije Paleologa, koja od 13. stoljeća koristi štit s križem i četiri znaka u uglovima – u grčkoj su verziji to bila slova beta, akronim carevske formule „car careva caruje nad carevima“. U srpsku heraldiku motiv ulazi preko vladarske loze Nemanjića i osobito u vrijeme despotovine, kada se javlja kao bizantinska varijanta, ali sa znakovima koji podsjećaju na slovo S. Povjesničari se razilaze oko toga kada srpski križ postaje nacionalni simbol: neki ga vežu uz razdoblje cara Dušana sredinom 14. stoljeća, a drugi uz vrijeme despota Stefana Lazarevića krajem 14. i početkom 15. stoljeća.

Narodna predaja krilaticu pripisuje Svetome Savi, prvom arhiepiskopu Srpske pravoslavne crkve i zaštitniku Srba, koji je navodno pozivao sunarodnjake na slogu i otpor vjerskoj i političkoj dominaciji sa Zapada. Iako nema pouzdanih pisanih dokaza da je Savina propovijed doista sadržavala baš ovu formulu, legenda je snažno ukorijenjena i pridonijela je tome da se križ Svetoga Save i četiri S dožive kao duhovni temelj nacionalnog identiteta. Putem te tradicije motiv ulazi u plemićke grbove i vojna obilježja, da bi u 19. stoljeću postao sastavni dio zastave i grba Kneževine, a kasnije i Kraljevine Srbije.

Suvremena istraživanja ipak upućuju na to da konkretna formulacija „Samo sloga Srbina spasava“ nastaje znatno kasnije – u 19. stoljeću, u doba nacionalnog romantizma i borbe za oslobođenje od Osmanskog Carstva. Kao moguć autor navodi se Jovan Dragašević, časnik, znanstvenik i pjesnik, koji je novom simbolikom želio oživjeti srednjovjekovne ideale i mobilizirati narod oko ideje ujedinjenja. Zbog toga danas u javnom diskursu postoje dva paralelna „rodoslovlja“ izreke: jedno, mitsko, koje se proteže do Svetoga Save, i drugo, povijesno, vezano uz 19. stoljeće i modernu nacionalnu ideologiju.

U 20. stoljeću krilatica dobiva izraženu političku dimenziju. Akronim SSSS i srpski križ postaju dominantni znakovi na kapama, uniformama, grbovima i zastavama – od kapa nakon 1918. do masovnih mitinga krajem 80-ih i ratova 90-ih. Simbol je stajao na pozornici Gazimestana 1989., nalazio se na oznakama Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske, pa čak i na registracijskim pločicama u Republici Srpskoj, što je krilatici dalo dodatno ratno, huškačko i nacionalističko značenje. I ratovi su vođeni pod tim sloganom, a što mu daje i itekakvu negativnu notu. 

Također, „Samo sloga Srbina spasava“ ulazi i u popularnu kulturu: postaje naslov pjesme Bore Đorđevića nastale za vrijeme NATO-ova bombardiranja Savezne Republike Jugoslavije, motiv na suvenirima, majicama i satovima, ali i stalna referenca u političkim govorima, navijačkim koreografijama i crkvenim obraćanjima. 

Zbog takvog nasljeđa, slogan danas izaziva podijeljene reakcije: za dio ratobornih i radikalnijih Srba je izraz zajedništva i povijesne izdržljivosti, za druge podsjetnik na ratnu propagandu i isključivi nacionalizam koji je donio puno zla. Ipak, činjenica da četiri S i dalje stoje na grbu Srbije te na crkvenim i državnim zastavama pokazuje koliko je duboko ova krilatica urezana u srpsku simboliku. SD

image

AI ilustracija

image

Shutterstock

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. ožujak 2026 17:22