Trgovački sud u Zadru odbio je tužbu biogradske hotelsko-turističke kompanije "Ilirija" d.d. protiv države u sporu oko vlasništva nad nekretninama u središtu Biograda na Moru, u kojima se nekada nalazio restoran “Istra”, kasnije “Velebit”.
Iako je sud utvrdio da je država u postupku obnove zemljišnih knjiga pogrešno upisana kao vlasnik, "Ilirija" ipak nije uspjela dokazati da ima pravo da se nekretnine upišu na njezino ime.
Presudom od 9. veljače sud je odbio i glavni zahtjev za ispravak zemljišnoknjižnog upisa i eventualni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva. "Iliriji" je naloženo da državi nadoknadi tri tisuće eura troškova postupka.
"Ilirija" je tvrdila da je stvarna vlasnica, odnosno suvlasnica dviju čestica u Biogradu na Moru koje u naravi čine zgradu s poslovnim prostorom u prizemlju. Pozivala se na povijesne akte još iz 1957. godine, kada je njezin pravni prednik dobio pravo korištenja restorana “Istra”, te na činjenicu da su nekretnine unesene u temeljni kapital društva tijekom pretvorbe 1990-ih.
SPOR OKO NEKRETNINA
Tvrtka je naglašavala da su nekretnine bile procijenjene u postupku privatizacije, a da su za njihovu vrijednost bile rezervirane dionice kod Hrvatskog fonda za privatizaciju, jer imovinskopravni odnosi nisu bili riješeni. Također se pozivala na Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, prema kojem se imovina unesena u kapital društva ne vraća bivšim vlasnicima, već oni ostvaruju pravo na naknadu u dionicama.
Po toj logici, "Ilirija" je smatrala da je upravo ona nositelj prava koje je trebalo biti upisano u obnovljenim zemljišnim knjigama, a ne država.
U obrazloženju se navodi da je u postupku obnove zemljišnih knjiga Republika Hrvatska upisana kao vlasnik, iako za to, prema ocjeni suda, nisu postojali jasni zakonski uvjeti. Drugim riječima, sud prihvaća da je upis države bio pogrešan.
No ključni dio presude leži u drugom segmentu: "Ilirija", prema ocjeni suda, više nema pravo tražiti da se nekretnine upišu na njezino ime.
Sud je utvrdio da su bivši vlasnici nacionaliziranih nekretnina u upravnom postupku ostvarili pravo na naknadu, a da su za njih bile rezervirane dionice "Ilirije". Nakon toga je 1998. i 1999. godine sklopljen sporazum između "Ilirije" i bivših vlasnika.
Tim sporazumom, koji sud kvalificira kao nagodbu u smislu Zakona o naknadi, "Ilirija" je bivšim vlasnicima prenijela nekretnine, a oni su se zauzvrat odrekli prava na rezervirane dionice. Sud smatra da je taj sporazum valjan i da ne dira u prava trećih osoba.
Drugim riječima, prema stajalištu suda, "Ilirija" je sama raspolagala nekretninama prije pokretanja ovog spora i prenijela ih bivšim vlasnicima. Zbog toga sada ne može tražiti da se kao vlasnik upiše ona.
PRAVO VLASNIŠTVA
- Tužiteljica zapravo ne može zahtijevati ispravak pogrešnog upisa u svoju korist, jer se ispravak ne može izvršiti na način da se upiše njezino pravo vlasništva, s obzirom na to da je utuženim nekretninama raspolagala prije početka ovog postupka - stoji u presudi suca Trgovačkog suda u Zadru Tomislava Jurline.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da se pred Općinskim sudom u Zadru vodi poseban postupak u kojem bivši vlasnici ili njihovi nasljednici tuže državu, također radi ispravka upisa istih nekretnina.
Time je pravna situacija trostruko složena: država je upisana kao vlasnik u obnovi zemljišnih knjiga, "Ilirija" tvrdi da je ona trebala biti upisana, a bivši vlasnici smatraju da pravo pripada njima.
Trgovački sud u Zadru ovom presudom nije riješio pitanje konačnog vlasnika u zemljišnim knjigama, ali je jasno poručio da Ilirija nema pravnu osnovu da se upiše kao vlasnik.
Ovaj spor još je jedan primjer dugotrajnih i složenih pravnih posljedica nacionalizacije iz socijalističkog razdoblja i privatizacije 1990-ih. U konkretnom slučaju isprepliću se tri pravna režima: nacionalizacija, pretvorba društvenih poduzeća i naknada bivšim vlasnicima.
Sud je prihvatio da su nekretnine bile unesene u temeljni kapital "Ilirije" i da su postojali uvjeti za primjenu odredbi o stjecanju vlasništva u postupku pretvorbe. No presudnim se pokazalo kasnije raspolaganje imovinom i nagodba s bivšim vlasnicima.
OCJENA SUDA
Time je "Ilirija", prema ocjeni suda, iscrpila svoje pravo raspolaganja i više ne može tražiti upis u svoju korist, bez obzira na pogrešku u obnovi zemljišnih knjiga.
"Ilirija" ima pravo žalbe Visokom trgovačkom sudu u roku od 15 dana od primitka presude.
Spor oko nekretnina u središtu Biograda tek je jedan u nizu postupaka koje "Ilirija" d.d. vodi s Republikom Hrvatskom i Gradom Biogradom na Moru. Posljednjih dvadeset godina odnose između najveće biogradske turističke kompanije i lokalne samouprave obilježavaju sudnice.
- Eto, treba dvadeset godina u ovoj državi da dođeš do rješenja - komentirao je gradonačelnik Biograda na Moru Ivan Knez, nakon što je Ustavni sud RH konačno zatvorio slučaj koji je gotovo dva desetljeća opterećivao odnose između Grada i "Ilirije".
"Ilirija" je od Grada Biograda tražila 33 milijuna kuna odštete zbog prenamjene zemljišta “Primorje”. Spor je započeo još 2005. godine kada je Grad donio novi prostorni plan. Tada je zemljište u vlasništvu "Ilirije" izbačeno iz građevinskog područja i prenamijenjeno u zonu “krajobraznih obilježja”.
Kompanija je tvrdila da je time izgubila mogućnost širenja turističkih kapaciteta te da je tržišna vrijednost zemljišta znatno pala. U postupku je isticala da su sporne čestice u pretvorbi procijenjene kao građevinsko zemljište i kao takve unesene u temeljni kapital društva. Prenamjenom su, tvrdila je, prvotni ulagači pretrpjeli znatnu štetu jer su u dobroj vjeri kupili kapital u koji je bila uključena i vrijednost tog zemljišta.
SUDSKI POSTUPAK
Sudski postupak prošao je gotovo sve instance hrvatskog pravosuđa. Županijski sud u Zadru 2013. odbio je zahtjev "Ilirije". Vrhovni sud je 2016. tu odluku potvrdio. Ustavni sud je 2017. presudu ukinuo i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Nakon novog postupka Vrhovni sud je 2022. ponovno odbio reviziju "Ilirije", a Ustavni sud je konačno potvrdio da Grad Biograd nije dužan platiti odštetu.
U odluci su suci Ustavnog suda zauzeli stav da je prostorno planiranje isključiva nadležnost jedinica lokalne samouprave te da Grad nije prekoračio svoje ovlasti. Naglašeno je i da vlasništvo nad zemljištem ne znači automatsko pravo na gradnju te da su ograničenja dopuštena ako su utemeljena na javnom interesu, u ovom slučaju zaštiti obalnog područja i održivom korištenju prostora.
Sud je utvrdio da "Ilirija" nije dokazala postojanje konkretnih i pravno valjanih planova gradnje prije donošenja Prostornog plana 2005. godine iako je sudjelovala u javnoj raspravi i podnijela prigovor.
Gradonačelnik Knez istaknuo je da je odluka očekivana jer lokalna samouprava ima pravo određivati što ulazi, a što izlazi iz građevinskog područja. “Jedino mjerodavno tijelo je jedinica lokalne samouprave. To su gradska vijeća. Sve je jasno i sada je konačno stavljena točka na ovaj slučaj”, poručio je.
Drugi dugogodišnji spor odnosio se na Tenis centar "Ilirija", zemljište od 48.705 četvornih metara koje je još 1988. tadašnja Općina Biograd dodijelila "Iliriji" na korištenje radi izgradnje sportskog kompleksa.
"Ilirija" je do 1990. izgradila 20 teniskih terena, svlačionice, ugostiteljski objekt i prateću infrastrukturu, a sve je u pretvorbi uneseno u temeljni kapital društva. No 2006. godine, tijekom nove izmjere i preoblikovanja zemljišnih knjiga, Grad Biograd upisan je kao suvlasnik polovice zemljišta.
REKREACIJSKI KOMPLEKS
Grad je tvrdio da "Ilirija" nije u cijelosti ispunila ugovorne obveze iz 1988. godine, prema kojima je u roku tri godine trebala izgraditi cjeloviti sportsko-rekreacijski kompleks na 4,8 hektara zemljišta. Prema stajalištu Grada, izgrađen je tek dio planiranih sadržaja, zbog čega je ugovor trebalo raskinuti i zemljište vratiti Gradu kao pravnom sljedniku bivše općine.
"Ilirija" je, s druge strane, tvrdila da je ispunila bitan dio obveza te da je zemljište zakonito uneseno u temeljni kapital tijekom privatizacije.
Nakon niza presuda i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje, Trgovački sud u Zadru 2023. ponovno je presudio u korist "Ilirije", a Visoki trgovački sud potvrdio je odluku. U siječnju 2024. Vrhovni sud odbacio je reviziju Grada, čime je "Ilirija" konačno upisana kao vlasnik cijelog Tenis centra.
"Ilirija" d.d. posluje u Biogradu od 1934. godine i bila je začetnik organiziranog turizma na biogradskoj rivijeri. Nakon privatizacije 1999. razvila se u regionalnog turističkog lidera s hotelima, kampom, marinom i event industrijom. Vrijednost njezine imovine 2024. procijenjena je na više od 71 milijun eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....