Glasna poruka iz bivšeg kamenoloma Kukalj: U Benkovcu 6500 tona otpada, Obrovac čeka desetljećima! Gdje su institucije?!

Iako je početak sanacije odlagališta otpada na području bivšeg kamenoloma Kukalj kod Benkovca najavljen za rujan, radovi još nisu započeli. Istodobno, za ekološki opterećeno područje bivše Tvornice glinice u Obrovcu, na kojemu se desetljećima nalaze crveni mulj, lužina i mazut, i dalje nema konkretnog plana sanacije ni utvrđenog roka njezina završetka.

Na to su danas na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj upozorile Dunja Gusić i Silvana Čeko Jurišić, predstavnice lokalne grupe Možemo! Zadar, zajedno sa saborskim zastupnicima Marinom Živkovićem i Draženkom Polović. Poručili su da slučajevi Benkovca i Obrovca otvaraju ozbiljna pitanja o postupanju nadležnih institucija, zaštiti zdravlja građana i sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Prema nalazu USKOK-a, na području bivšeg kamenoloma Kukalj odloženo je 6.500 tona mikroplastike i miješanog otpada, a riječ je o lokaciji povezanoj s kriminalnim aktivnostima tvrtki iz slučaja Šincek, koje su obuhvaćale i ilegalno odlaganje otpada u Gospiću te na drugim lokacijama u Hrvatskoj.

„Nalazimo se na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj, u kojemu je iskrcano 6.500 tona mikroplastike i različitog miješanog otpada tijekom posljednjih nekoliko godina. Ali evo, i danas, 2026. godine, sanacija još nije krenula. Teški metali, kao što je antimon, već su prodrli izvan samog odlagališta i ušli u tlo izvan područja otpada. Nalazimo se u neposrednoj blizini centra grada, što nas posebno zabrinjava”, rekla je Dunja Gusić, koordinatorica lokalne grupe Možemo! Zadar.

Gusić je istaknula kako su Županija i Grad najavili početak sanacije u rujnu, no do danas nema vidljivih aktivnosti ni jasnih informacija o dinamici radova. Posebno je upozorila na izostanak informacija i odgovornosti prema građanima, dok gradska vlast ističe da nije znala za odlaganje otpada.

„Dok gledamo kako se gradska vlast hvali činjenicom da nije ništa znala, umjesto da se tim činjenicama srami, to u građane ulijeva dodatni strah. Ako gradska vlast i lokalno komunalno poduzeće nemaju podatke o tome da je ovdje iskrcano 6.500 tona otpada, pitamo se tko bi ih trebao imati”, poručila je Gusić.

Upozorila je i na sličnosti između slučajeva u različitim dijelovima Hrvatske.

„Gospić, Benkovac i Varaždin – to je ista priča. Ista mafija, isti otpad i ista situacija u kojoj građani stoje i čekaju kada će se stvari pokrenuti. Govoriti da je sanacija u tijeku zaista nije dovoljno. Stvari se moraju pokrenuti”, istaknula je Gusić.

Silvana Čeko Jurišić, koordinatorica Možemo! za Zadar, upozorila je na dugogodišnji ekološki problem na području bivše Tvornice glinice u Obrovcu, gdje se od devedesetih godina prošlog stoljeća nalaze crveni mulj, lužina i mazut.

„Već tridesetak godina ništa se ne događa vezano uz sanaciju crvenog mulja, lužine i mazuta. Još 1997. godine to je područje označeno kao crna točka u Republici Hrvatskoj, a sanacija je zaustavljena 2010. godine”, rekla je Čeko Jurišić.

Unatoč najavama iz 2024. godine, istaknula je, i dalje nema konkretnog plana sanacije ni roka u kojem bi ona trebala biti završena. Slučajevi Benkovca i Obrovca, prema ocjeni predstavnika Možemo!, pokazuju dva različita, ali povezana problema: na jednoj lokaciji sanacija ilegalno odloženog otpada još nije započela, dok na drugoj desetljećima izostaje trajno rješenje za postojeće ekološko opterećenje.

Saborski zastupnik Marin Živković upozorio je da problem ilegalnog odlaganja otpada nije moguće svesti samo na djelovanje pojedinaca koji krše zakon, nego ga treba promatrati u kontekstu cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

„Kada govorimo o tome da se ovdje, u Gospiću, Varaždinu i na drugim lokacijama ilegalno odlaže otpad, to nije stvar pojedinačnih osoba ili kriminalaca. To je stvar sustava, jer je način gospodarenja otpadom u Hrvatskoj izgrađen tako da se otpadna mafija može dobro obogatiti”, rekao je Živković.

Ocijenio je da Hrvatska uvozi otpad za koji nema odgovarajuće kapacitete zbrinjavanja te upozorio na izostanak učinkovitog nadzora nad njegovim kretanjem i konačnim odlaganjem.

„Zakazale su sve instance na koje smo se kao građani htjeli pouzdati da će zaštititi naše zdravlje i sigurnost od otpada”, poručio je Živković, kritizirajući postupanje državnih institucija, od ministarstava do inspektorata.

Živković je najavio da će Možemo! nastaviti prikupljati prijave građana o sumnjama na ilegalno odlaganje otpada diljem Hrvatske. Prema njegovim riječima, stranci su se već javili građani s Ugljana, Iža, iz Biograda na Moru i s područja Karina.

„Očekujemo prijave i s drugih lokacija. Pozivam sve građane da nam se jave putem e-maila [email protected] kako bismo vidjeli što se stvarno događa”, rekao je Živković.

Kao jednu od ključnih mjera za sprečavanje novih slučajeva ilegalnog odlaganja otpada naveo je uspostavu potpune kontrole nad njegovim uvozom i kretanjem te zabranu uvoza otpada za koji Hrvatska nema kapacitete za zbrinjavanje.

„Ako u Hrvatsku uđe otpad, mora se pratiti do zadnjeg metra. Točno se mora znati gdje završava svaka tona otpada. Ali još važnije, u Hrvatsku ne smije ući otpad za koji nemamo kapacitete da ga zbrinemo”, zaključio je saborski zastupnik.