StoryEditorOCM
ZadarZAMISLIMO SE

Goran Perović Mungos: Sadašnja proizvodnja može Hrvatskoj osigurati hranu za najviše petnaest dana - osnivajmo zadruge!

Piše M. K.
17. ožujka 2026. - 13:54

Goran Perović Mungos, predsjednik Savjeta za poljoprivredu SDP-a Zadarske županije prije nekoliko dana otvorio je temu o samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji koju je Republika Hrvatska imala je još davne 1993. godine.

- Nakon toga proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj ima slobodan pad koji ni dan-danas, nakon trideset i tri godine, nije zaustavljen. Današnja samodostatnost poljoprivrednih proizvoda za hrvatske potrebe iznosi tek jednu četvrtinu. Netočan je podatak da smo na nekih četrdeset posto samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj. Ne možemo prihvatiti činjenicu da je na policama trgovačkih lanaca sve ono što je pakirano u pakirnicama poljoprivrednih proizvoda hrvatski proizvod samo zato što su na njemu hrvatske oznake – istaknuo je Mungos.

Devastiranost poljoprivrednih površina, usitnjenost poljoprivrednih parcela, već ukazani problem poljoprivrednih zadruga, nedostatak povoljnog korištenja poljoprivrednih strojeva i oruđa, usitnjena proizvodnja dominantnih poljoprivrednih kultura u poljoprivrednim regijama, financijske poteškoće zbog nedostatka agrobanaka i poljoprivredne burze roba, te netransparentno poticanje poljoprivredne proizvodnje, neki su od najvećih problema hrvatske poljoprivrede.

- Znamo da je u ovim zadnjim godinama u hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju uloženo više od dvanaest milijardi eura bez učinka na povećanje proizvodnje; naprotiv, iskazan je pad poljoprivredne proizvodnje. Jedan od bitnih problema unutar hrvatske poljoprivrede, a koji ne poznaju članice Europske unije, jest pitanje nasljeđivanja poljoprivrednog gospodarstva. U ostalim članicama Europske unije ne postoji pravni mehanizam podjele poljoprivrednih površina nasljednim pravom, kao ni podjele poljoprivrednog gospodarstva. Zašto je poželjno da se mali i srednji poljoprivredni proizvođači udružuju u poljoprivredne i ostale zadruge? U Republici Sloveniji djeluje šezdeset poljoprivrednih i šumarskih zadruga, u ostalim članicama Europske unije glavna karika poljoprivredne proizvodnje odvija se kroz zadruge (komune). Zadrugarstvo je temelj proizvodnje te u svojim državama sudjeluje s više od sedamdeset posto ukupne proizvodnje. Jedina ispravna politika koja pokreće gospodarstvo na slobodnom tržištu jest konkurentnost. Samo zdrava konkurencija stvara napredak u tržišnom gospodarstvu i daje valjane gospodarske parametre, odnosno pokazuje je li vrijednost robe doista ona koja je istaknuta prilikom trženja. Na temelju takvih parametara odvija se i trženje poljoprivrednih proizvoda, rekao je Perović i upozorio:

- Posljednjih desetljeća, zbog loše vođene politike prema sveukupnom poljoprivrednom gospodarstvu, hrvatska poljoprivreda, izgubila je bitku na globalnom tržištu. Situacija se dodatno pogoršala pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji jer smo ulazak dočekali potpuno nespremni u pogledu poljoprivredne proizvodnje. Ukidanjem zaštitnih cijena i carina na uvoz proizvoda domaći proizvođači ostali su bez zaštitnih mehanizama.

Nasuprot tome, proizvođači iz drugih članica Europske unije, koji imaju organiziranu proizvodnju, s lakoćom pristupaju hrvatskom tržištu te preko uvoznog lobija plasiraju konkurentne proizvode. Jedina ispravna politika jest da se domaći proizvođači priključe organiziranom europskom, pa tako i svjetskom tržištu te, unatoč navedenim nedostacima, pristupe sustavnom osnivanju poljoprivrednih i drugih zadruga, istaknuo je.

image

Goran Perović Mungos na panelu SDP-a

M. Kalajžić/Slobodna Dalmacija

Uloga državne i lokalne uprave i samouprave trebala bi biti poticanje potencijalnih zadrugara na političkim, edukativnim i organizacijskim osnovama. Postojeća lokalna vlast trebala bi o vlastitom trošku organizirati edukacije i angažirati stručnjake koji bi ukazivali na organizacijsku, ekonomsku i stručnu opravdanost osnivanja zadruga. Nakon osnivanja većeg broja zadruga na području jedne županije stvorili bi se uvjeti za osnivanje županijskog zadružnog saveza. Uloga županijskog saveza sastojala bi se u tome da na svom području promovira proizvode nastale u zadrugama te, koristeći stručnost svojih djelatnika, utječe na trgovačke lance kako bi osigurali prostor za promociju i prodaju autohtonih proizvoda županije. Takvom politikom, kao turistička zemlja, mogli bismo potaknuti trgovačke lance na suradnju, a domaćim proizvođačima udruženima u zadruge omogućiti pristup tržištu uz dodatnu promociju njihovih proizvoda.

Strani i domaći turisti s povjerenjem bi kupovali lokalne proizvode kada bi, uz logotip proizvođača, na ambalaži bio istaknut i logotip (pečat) županijskog saveza poljoprivrednih zadruga. Dodatna prednost udruživanja jest činjenica da veliki trgovački lanci nerado pregovaraju s pojedinačnim malim proizvođačima. Osnivanjem županijskih saveza stvaraju se preduvjeti za snažan nacionalni zadružni savez. Takav savez imao bi bolju pregovaračku poziciju u odnosu na Vladu Republike Hrvatske u pitanjima poljoprivredne proizvodnje, osobito ako uzmemo u obzir da u Europskoj uniji više od sedamdeset posto proizvoda dolazi iz organiziranih zadruga, predložio je Perović pa zaključio:

- Ako se osvrnemo oko sebe kao narod i država, uočit ćemo velike političke promjene u posljednjih desetak godina. Početkom dvadesetih godina ovog stoljeća svijet je pogodila pandemija bolesti COVID-19, a potom i agresija Ruske Federacije na Ukrajinu. Europa i svijet ubrzano se naoružavaju. Sve su to znakovi da više ne živimo u svijetu kakav smo poznavali u dvadesetom stoljeću.

Ako već postoji potreba za dodatnim naoružanjem, moramo se zapitati kako s trenutačnom razinom proizvodnje osigurati osnovne prehrambene potrebe građana Republike Hrvatske. Stara poslovica kaže: „Uzdaj se u se i u svoje kljuse.“ Svjedočili smo ponašanju pojedinih država koje su u vrijeme pandemije štitile svoje nacionalne interese. Odgovorno tvrdim da sadašnja proizvodnja u Republici Hrvatskoj može zadovoljiti potrebe stanovništva najviše deset do petnaest dana.

Vrijeme je da se probudimo i preuzmemo odgovornost. Jedan od ključnih ciljeva mora biti osiguravanje vlastitih prehrambenih namirnica za cjelokupno stanovništvo. Jedan od načina, uz ostale već navedene mjere, jest organiziranje proizvodnje kroz poljoprivredne zadruge.

Savez bez snage

Hrvatski poljoprivredni zadružni savez krovna je organizacija poljoprivrednih zadruga u Republici Hrvatskoj. Njegova je zadaća okupljati i voditi zadruge na području cijele države. Iako tradicija zadrugarstva traje dulje od 160 godina, kroz povijest je ono bilo žilavo i otporno na organizacijske, financijske i druge poteškoće te je opstalo do danas. Očekivalo se da će u novoj državi doživjeti procvat, no dogodilo se suprotno – poljoprivredna proizvodnja bilježi pad. Povijesni temelj zadrugarstva danas je prisutan tek u tragovima. Hrvatski poljoprivredni zadružni savez nema dovoljnu snagu ni političku podršku za okupljanje snažnih zadruga u jedinstven sustav, a njegov se rad svodi na ograničeno djelovanje bez većeg utjecaja na dnevnu politiku. Bruxelles i Europska unija ozbiljno shvaćaju proizvođače koji su spremni snažno zastupati svoje interese, dok su hrvatski proizvođači, ovako rascjepkani, preslabi da bi učinkovito izrazili svoje nezadovoljstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. ožujak 2026 13:55