Iz godine u godinu raste broj hrvatskih gradova koji uoči najvećih kršćanskih blagdana svojim građanima pružaju dodatnu hvalevrijednu financijsku podršku kroz uskrsnice i božićnice, čini se kako i 2026. nije iznimka – uskrsnice dijeli blizu stotinjak gradova, neki i prvi put poput Cresa, Komiže, Svetog Ivana Zeline i Vrbovca, piše Gradonačelnik.hr.
Iznosi i kriteriji pritom se značajno razlikuju – od simboličnih 20 do rekordnih 400 eura, koliko i ove godine svojim korisnicima uskrsnica dijeli Biograd na Moru. Dok neki gradovi uskrsnice isplaćuju gotovo svim umirovljenicima s nižim primanjima, drugi ih usmjeravaju isključivo prema socijalno najugroženijima, a dio gradova odlučuje se i za alternativne oblike pomoći, poput poklon bonova, darovnih kartica ili paketa u naravi s raznovrsnim namirnicama, prehrambeno-higijenskim i kućnim potrepštinama…
Zanimljivo je pritom da je ovakav model pomoći prilično specifičan u europskom kontekstu. U većini zemalja Europske unije slični dodaci za umirovljenike i umirovljenice organizirani su na nacionalnoj razini, kroz mirovinski sustav ili socijalne transfere, dok lokalne vlasti rijetko isplaćuju prigodne novčane potpore poput uskrsnica. U zapadnoeuropskim zemljama, primjerice u Njemačkoj ili Austriji, umirovljenici dobivaju tzv. 13. i 14. mirovinu (božićni i ljetni dodatak), ali to isplaćuje država, ne lokalna samouprava.
Gradovi ondje rijetko daju izravne novčane potpore povodom blagdana, već se fokusiraju na socijalne usluge – subvencionirane stanarine, skrb, prijevoz ili putem dnevnih centara. Slična je situacija kada su u pitanju Italija ili Španjolska, gdje postoje nacionalni dodaci na mirovine i socijalne naknade, dok lokalne vlasti povremeno nude pomoć, ali uglavnom ciljano (npr. za najugroženije), a ne kao isplatu široko dostupnih uskrsnica. U srednjoj i istočnoj Europi ima nešto više sličnih primjera, primjerice u Mađarskoj ili Slovačkoj, gdje država povremeno isplaćuje jednokratne dodatke umirovljenicima, ali opet – to nije u pravilu lokalna mjera kao u RH.
Hrvatska se tako izdvaja praksom u kojoj gradovi i općine iz vlastitih proračuna sustavno i sada već kontinuirano u velikom opsegu upravo kroz ovakve mjere pomažu svojim građanima. Kako to izgleda u praksi – tko dijeli najviše, gdje su cenzusi najviši, a gdje su uskrsnice simbolične ili ih uopće nema – donosimo u nastavku analize podataka prikupljenih iz 100 naših gradova…
Uskrsnice svim umirovljenicima, bez obzira na visinu novčanih umirovljeničkih mjesečnih primanja, a što ukazuje na vrlo širok obuhvat korisnika, dijeli tek 13 gradova u Hrvatskoj – Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Delnice, Kaštela, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Prelog, Rab, Rijeka, Varaždinske Toplice i Zaprešić.
Gledajući ukupna sredstva, najviše su u 2026., za uskrsnice (nakon Zagreba koji je za tu namjenu osigurao 3.280.800 eura), izdvojili Osijek – 640.000 eura, Velika Gorica – 500.000 eura, Split – 450.000 eura, Varaždin – 447.675 eura, Čakovec i Kaštela – 400.000 eura, Zaprešić – 260.000 eura, Sinj– 250.000 eura i Crikvenica – 238.000 eura. Po 200.000 i više eura još su osigurali Koprivnica – 210.000, Bakar, Opatija i Vinkovci po 200.000 eura. Tu su, nadalje, Metković – 195.000, Sveta Nedelja – 180.000, Šibenik- 165.000, Rab – 113.450 (100 posto više nego lani!), Kutina i Rijeka po 100.000 eura. Ravno ili preko 200.000 eura za uskrsnice iz Proračuna je izdvojilo 14 gradova, 10 ih je osiguralo između 100.000 i 200.000, 16 od 50.000 do 100.000 eura, a najviše – njih 25 – između 10.000 i 50.000 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....