Na katamaranu Anastazija predstavljena knjiga o hrvatskim otocima: ‘Ovo je naša prva otočka čitanka‘

Na katamaranu TP Linea „Anastazija“ u Gradskoj luci Zadar danas je predstavljena knjiga „Hrvatski otoci - uvod u nesologiju“. Riječ je o knjizi koja je nastala na temelju knjige „The Notion of Near Islands – The Croatian Archipelago“ koju je izdavač Rowman & Littlefield objavio 2020. godine. U njoj je 11 autora iz Hrvatske i dvojica iz inozemstva razmatralo hrvatske otoke s različitih znanstvenih motrišta, uzimajući u obzir svjetsku tipologiju u pogledu udaljenosti od kopna po kojoj su svi hrvatski otoci priobalni. S obzirom da je englesko izdanje bilo namijenjeno čitateljima diljem svijeta, kojima je u nedostatku sinteza ili opsežnijih preglednih članaka o hrvatskim otocima na stranim jezicima trebalo predstaviti malo otočje u malom moru Sredozemlja, postojala je potreba hrvatskoj zajednici detaljnije, pa i kritičnije progovoriti o posebnostima otočnog prostora.

Urednik dr. sc. Nenad Starc istaknuo je kako otoci čine pet posto svjetskog kopna, a na njima živi milijarda i 730 milijuna ljudi, što je skoro četvrtina  stanovništva. Čak 48 zemalja ima samo morsku granicu. Oni su različiti po veličini, naseljeni, prema tome jesu li priobalni, pučinski ili su pseudootoci, premošteni, insularizirani ili deinsularizirani.

- Ako je otok izvan infrastrukturnih, prometnih i ekonomskih tokova može biti blizu obale, a da bude insulariziran, a onaj koji je daleko može biti deinsulariziran. Znanstvenici su se stoljećima bavili pojedinim otocima ili pojavnostima na njima, ali nikada se nisu bavili otocima kao takvima. U takvim okolnostima nastaje nesologija, znanstvena disciplina koja se bavi otočnošću, odnosno otocima kao takvima, rekao je Starc.

Recenzent knjige prof. dr. sc. Aleksandar Lukić  knjigu je nazvao svojevrsnom otočnom čitankom u kojoj su obrađeni problemi pojedinih otoka poput Hvara, Suska ili Oliba, ali govori o svim otocima istovremeno.

- Knjiga je posvećena otočnosti kao temi samoj po sebi. Izdvojio bih tri teme koje se provlače kroz cijelu knjigu, a to su teme migracije, otočnog identiteta i razvoja otoka, rekao je Lukić. Dodao je je da kao profesor Sveučilišta u Zagrebu ima potrebu istaknuti posebne zasluge Sveučilišta u Zadru u istraživanjima hrvatskih otoka.

Autorica jednoga od priloga je zadarska sveučilišna profesorica i predsjednica Komisije za otoke najveće svjetske geografske organizacije za otoke pri International Geographical Union. S obzirom na to da je podrijetlom s čak tri otoka, bavljenje ovim temama drži svojevrsnim vraćanjem duga sredini iz koje je potekla.

- Prva knjiga objavljena na engleskom jeziku čitala se u Švedskoj, Tajlandu, Koreji, jer naši problemi nisu specifičnost samo otoka ovoga dijela Europe, oni su vrlo slični i na drugim svjetskim otočnim prostorima. Hrvatska po službenim statistikama u 321 naselju na otocima ima oko 120 tisuća otočana i pozitivnu migracijsku bilancu, po čemu bi ispalo da je to useljenički prostor, ali terenski podaci pokazuju da je riječ o administrativnom doseljavanju i prijavi prebivališta radi više različitih povlastica, istaknula je Čuka.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, jedan od autora priloga u knjizi rekao je kako se Sveučilište dosta posvećeno bavi otočnim prostorom i to ne samo otocima u Zadarskoj županiji, nego svim hrvatskim otocima. Istaknuo je doprinos dvojice znanstvenika koji su otvorili put sustavnom proučavanju otočnih tema, profesora Vladimira Skračića s otočnom toponimijom i kulturnom baštinom općenito te nekadašnjeg rektora Damira Magaša, koji je u nekoliko znanstvenih projekata sustavno istraživao cijeli hrvatski otočni prostor i u ta istraživanja uključio mnoge mlađe znanstvenike.

- Priča o broju otoka u Hrvatskoj otvara različita pitanja poput onih hoćemo li među naseljene otoke obuhvatiti i one koji imaju stalne svjetioničarske posade poput Vele Sestrice, ili samostanske zajednice kao što su Košljun i Školjić kod Preka. Oni se ne vode kao naseljeni otoci, iako imaju stanovnike. S obzirom na to da smo organizirali predstavljanje knjige o hrvatskim otocima na putničkom brodu Anastazija, na čemu smo zahvalni tvrtki TP Line, ovom prigodom naglasio bih važnost prometnog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. One su jedan od nužnih preduvjeta života na otocima. Upotrijebio bih jednu konkretnu sliku za opis nekadašnjih putničkih putovanja. Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća otoke Dugi otok, Iž i Ravu sa Zadrom je povezivao mali putnički brod Rava, koji je između krajnjih točaka plovidbe putovao i do pet sati. To su bile prigode susreta među otočanima ali i cijelim otočnim zajednicama, koje su nekada rezultirale i ženidbenim vezama. Kada bi brod došao u otočno naselje, to je bio središnji socijalizirajući događaj u dnevnom rasporedu otočnih aktivnosti. Međutim, danas zbog znatno kvalitetnije povezanosti pojedinačnih otoka s kopnom u smislu učestalijih, bržih i udobnijih veza, iščezla je međusobna povezanost otoka, rekao je rektor Faričić.

Istaknuo je kako se kroz Integralni teritorijalni program na otocima provode brojni kvalitetni programi.

- Uz mnoge iskorake postoje još uvijek prostora za unaprjeđenja kvalitete života na otocima. Za to je nužna strateška promjena koju srećom pomalo naziremo: Hrvatska bi se trebala ne samo deklarirati, nego i živjeti kao pomorska zemlja, jer od mora kao izvora života i medija komunikacije crpi životnu snagu otvarajući mnoge perspektive za budući razvoj. Neka ova knjiga bude zalog budućnosti otoka, života s otokom, od otoka ali i za otok, poručio je Faričić.