StoryEditorOCM
Zadarnestaju hidranti

Nastavlja se misteriozan val krađa u Zadru i okolici; što se događa?! ‘Bizarno, ali vrlo moguće da ih koriste za ovo...‘

Piše Božana Sviličić
10. studenog 2026. - 19:48
Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Krađe vatrogasne opreme nisu novost na zadarskom području, gdje je u nekoliko zabilježenih valova pustošenja hidrantskih ormarića nestalo najmanje 35 vatrogasnih cijevi te više mlaznica. Posljednji slučaj ponovno je upozorio na problem koji nije samo materijalne prirode.

Prema informacijama iz zadarske policije, tijekom rujna i listopada ove godine nepoznati je počinitelj na nekoliko lokacija u Benkovcu nasilno otvorio vrata protupožarnih ormarića, iz kojih je odnio vatrogasne cijevi i mlaznice, uz materijalnu štetu procijenjenu na više stotina eura. 

Iako se možda na prvi pogled čini da je riječ o opremi male vrijednosti, njezina je namjena puno važnija od same cijene. Hidrantski ormarići postavljeni su upravo zato da bi osobe koje se prve zateknu na mjestu požara mogle reagirati prije dolaska vatrogasaca.

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Zadar Boris Jović naglašava da se mnogi požari mogu ugasiti dok su još u početnoj fazi, ako se pravodobno uoče i ako je odgovarajuća oprema dostupna i ispravna.

– Oprema u hidrantskim ormarićima prvenstveno je namijenjena korisnicima za početno gašenje požara, bilo da je riječ o zaposlenicima u tvrtkama bilo stanarima stambenih zgrada. Brojni požari mogu se ugasiti već u samom začetku, dok su još mali, ako se pravodobno uoče i ako je oprema dostupna i ispravna – kaže Jović. 

image

Boris Jović

Jure Mišković/Cropix

Slično kaže i županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, koji objašnjava kako su hidrantski ormarići namijenjeni upravo tom prvom koraku u borbi s vatrom.

– Hidrantski ormarići namijenjeni su za prvotno gašenje požara, odnosno kako bi osobe koje se zateknu na mjestu požara već u njegovu začetku mogle u vrlo kratkom vremenu intervenirati i ugasiti ga – ističe Rudić.

Iako vatrogasne postrojbe dolaze na intervencije sa svojom opremom u vozilima i ne oslanjaju se na ono što će zateći u objektu, nestanak opreme iz zgrada ostavlja građane golorukima u prvim, najkritičnijim minutama. Jović objašnjava profesionalnu stranu priče.

– Mi svu svoju opremu nosimo sa sobom u vatrogasnim vozilima. Ne oslanjamo se na ono što ćemo zateći u nekoj zgradi. Sa sobom imamo aparate, cijevi, mlaznice i hidrantske nastavke – kaže, no to, međutim, ne znači da je nestanak opreme nevažan.

image
Ivo Ravlić/Cropix

Rudić pritom ističe i važnost unutarnje hidrantske mreže u zgradama, koja može biti izvedena kao suha, odnosno bez stalnog pritiska vode, ili mokra, koja je stalno pod pritiskom, zaključujući kako je svakako najbolje kada zgrada ima funkcionalnu unutarnju mrežu.

Ova dugogodišnja problematika ima duboke korijene na zadarskom području. Još u travnju 2009. godine iz garaže zadarske City galerije ukradena su četiri vatrogasna crijeva i jedna mlaznica. Istog ljeta, u srpnju i kolovozu, uslijedio je znatno veći incident u turističkom naselju Punta Skala u Petrčanima, gdje je iz nezaključanih hidrantskih ormarića ukradeno čak 20 vatrogasnih crijeva s pripadajućim mlaznicama, od kojih je dio policija kasnije pronašla i vratila vlasniku.

Val krađa nastavio se i idućih godina. U listopadu 2010. godine iz vatrogasnih ormarića na ulazima stambenih zgrada u Ulici Milke Trnine u Zadru ukradena je protupožarna oprema, uz štetu od 4000 kuna, dok je godinu dana kasnije u Ulici nadbiskupa Vicka Zmajevića ukradeno još pet vatrogasnih crijeva i tri mlaznice, uz procijenjenu štetu od oko 2500 kuna. Suočeni s ovakvim ponavljanjem kaznenih djela, vatrogasni zapovjednici pokušavaju dokučiti razloge iza postupaka kradljivaca. Jović ne skriva čuđenje i otvoreno se pita o čemu je riječ.

– Iskreno me zanima zašto se to krade. Ne vidim smisao u tome. Ne znam je li riječ o obijesti ili nekom drugom razlogu, ali zaista mi nije jasno zašto bi netko krao opremu koja može biti korisna upravo u trenutku kad su ugroženi nečiji život ili imovina – kaže.

S druge strane, Rudić upozorava na bizarne, ali vrlo praktične i prozaične motive lopova. U standardnom se ormariću u pravilu nalaze jedna vatrogasna cijev dužine 15 metara i pripadajuća mlaznica, a takve se cijevi često koriste u poljoprivredi za transport vode i navodnjavanje poljoprivrednih površina na veće udaljenosti jer imaju posebne Storz spojnice, koje omogućuju brzo i lako međusobno spajanje.

image

Matej Rudić

Luka Gerlanc/Cropix

S obzirom na učestalost krađa, ključno je pitanje tko zapravo odgovara za ispravnost ove opreme. Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, hidranti, protupožarni sustavi, instalacije i aparati u zajedničkim dijelovima zgrade definirani su kao zajednički dijelovi zgrade. To znači da briga o njihovoj ispravnosti nije odgovornost vatrogasnih postrojbi, nego zajednice suvlasnika i upravitelja zgrade. 

– Nije dovoljno samo da oprema postoji. Ona se mora redovito pregledavati, ispitivati i atestirati. To se odnosi na sve, od vatrogasnih aparata do hidrantske mreže, mlaznica i cijevi – navode vatrogasni zapovjednici.

Prema Zakonu o zaštiti od požara, upravitelj zgrade dužan je osigurati redovito održavanje i nužne popravke, organizirati održavanje i podmirivati troškove sredstvima zajedničke pričuve. Predstavnik suvlasnika pritom ima važnu ulogu u komunikaciji s upraviteljem i prijavljivanju nedostataka, ali nije osobno odgovoran za krađe. Budući da se nabava zamjenske opreme nakon krađe financira iz zajedničke pričuve, ako u njoj nema dovoljno novca, suvlasnici moraju osigurati dodatna sredstva.

image
ilustracija/Shutterstock

Zakon također propisuje strogu odgovornost za štetu prema trećim osobama nastalu zbog lošeg održavanja zgrade, zajedno sa zajednicom suvlasnika solidarno odgovaraju svi suvlasnici te upravitelj. Upravitelj se može osloboditi odgovornosti jedino ako dokaže da je suvlasnicima pisanim putem predložio potrebne radove, a oni su taj prijedlog odbili. Uz to, Zakon o zaštiti od požara obvezuje vlasnike i upravitelje da opremu održavaju funkcionalnom i dostupnom, uz obvezu da stabilne sustave zaštite najmanje jednom godišnje pregleda ovlaštena pravna osoba, što redovito kontrolira inspekcija Ministarstva unutarnjih poslova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 16:34