U srijedu 29. travnja ove 2026. godine Hrvatska pošta je pustila u opticaj novi niz (seriju) poštanskih maraka Znameniti Hrvati na temu ribarstva i brodarstva sa žigom PRVI DAN • Glavić• Lorini• Puratić• Kesterčanek.
Federiko Glavić dubrovački brodovlasnik, Petar Lorini utemeljitelj suvremenog hrvatskog morskog ribarstva, Mario Puratić izumitelj vitla za vađenje mreže iz mora Puratićevo vitlo i Fran Žaver Kesterčanek šumarski stručnjak i osnivač Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva, što ga povezuje temom RIBARSTVA i BRODARSTVA.
Otočani zadarskog arhipelaga a posebno žitelji Dugog otoka su ponosni na saljskog vizonara Petra Lorinija, prvog ministra mora koji je prije stotinjak godina pisao o zaštiti ribljeg fonda. Dan kasnije nakon puštanja u opticaj ovih četriju maraka 29. travnja, tridesetog travnja je 126. obljetnica rođenja Petra Lorinija, koji je rođen u Salima na Dugom otoku. Mještani Sali i žitelji Dugog otoka zahvalni su Hrvatskoj pošti što je saljskom neimaru, Loriniju posvetila marku, istaknut če u svom uvodnom slovu, Saljanin Mauricio Frka Petešić, član Hrvatskog filatelističkog društva Zadar.
Saljanin Frka istraživao i napisao opširnu Lorinijevu biografiju i te prije punih četiri godine danonoćno surađivao sa Hrvatskom poštom s prijedlogom i molbom da posvete jednu marku saljsko vizionaru Petru Loriniju. Hrvatska pošta s dužnim poštovanjem prihvatila je prijedlog Mauricija Frke Petešića posvetila Petru Loriniju marku datuma 29. travnja ove godine, samo dan prije, onog tridesetog uoči njegova rođendana. U prospektu kojeg je Hrvatska pošta objavila za ovu seriju maraka, nalazi se i sažeta biografija Petra Lorinija, koju je napisao Mauricij Frka Petešić, otac Zvonimira Frke Petešića, prestojnika Vlade RH.
Petar Lorini kazat će dobro informirani Saljanin Mauri bio je istaknuti hrvatski stručnjak za morsko ribarstvo i jedan od utemeljitelja modernog ribarstva na istočnom Jadranu. U Dubrovniku je završio Učiteljsku školu, a u Zadru učiteljski tečaj nakon čega je službovao u Korčuli i Kotoru. Godine 1873. imenovan je upraviteljem Pučke škole u Salima gdje je iste godine uveo hrvatski jezik u nastavu i u općinsku upravu. Zatim je uveo četverogodišnje školovanje, koje je 1885. otvorio i za djevojčice. Usto je otvorio i vodio poštanski ured. Bio je povjerenik Matice hrvatske i suradnik Hrvatske enciklopedije (Osijek 1887.–1890.). Uz prosvjetu i općinsku upravu, poučavao je saljske ribare i težake u vinogradarstvu i maslinarstvu te održavao večernje tečajeve za odrasle o ribarstvu, poljodjelstvu, stočarstvu, pčelarstvu, uzgoju svilene bube, znanosti i jeziku, koje je pohađalo stotinjak ljudi. Objavljivao je stručne članke u časopisima Zora, Smotra dalmatinska, Narodni list, Zadrugar, i Gospodarski list prateći društvene novosti u svijetu zahvaljujući poznavanju njemačkog, talijanskog i francuskog jezika.
Za svoj izložak Slane ribe nagrađen je 1890. u Beču, a za isti izložak dobio je Veliku kolajnu s diplomom na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine. Nakon službe u Salima, od 1893. nastavnik je Učiteljske škole u Zadru. Kao stručnjak za ribarstvo, postavljen je 1897. za ribarskog nadzornika za Dalmaciju, Goričko primorje, Trst i Istru u Pomorskoj vladi u Trstu. Svoje zamisli i inovativna rješenja iznio je u knjizi Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora, koja je još u rukopisu, 1902. nagrađena srebrnom državnom kolajnom na međunarodnoj izložbi ribarstva u Beču, u kojem je i objavljena 1903. godine.
Bila je to prva hrvatska knjiga te vrste koja je služila i kao udžbenik u pomorskim školama. U njoj autor ističe svoju poznatu misao: "More Bogom dana oranica, koju ne treba ni kopati ni orati, ni sijati, već jedino razumno žeti". U traženju novog načina svjetla za lov srdela surađivao je s Ivanom Dellaittijem u izradi prve acetilenske svjetiljke, a potom i svjetla na petrolej umjesto na drva. Pridonio je također izgradnji tvornice za preradbu ribe u Salima (1905.–1907.), što je snažno potaknulo razvoj cijeloga dugootočkog kraja.
U Salima je vršio pokuse u lovu srdela na otvorenom moru mrežom plivaricom, koju je sam izradio i za koju je 1910. u Kopru dobio počasnu diplomu. Povodom stote obljetnice Lorinijeva rođenja na njegovoj rodnoj kući u Salima postavljena je spomen-ploča, a istočna obala mjesta nazvana je njegovim imenom, dok mu je pred školom koja od 1973. nosi njegovo ime, postavljeno poprsje, rad saljskog kipara Ante Orlića.
Član Instituta za oceanogafiju i ribarstvo u Splitu Dr. Perica Cetinić napisao je za Petra Lorinija kako je značajan njegov doprinos na razvoj i unapređenje hrvatskog morskog ribarstva te se s pravom može smatrati utemeljiteljem suvremenog hrvatskog morskog ribarstva", zaključio je Mauricij Frka Petešić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....