Kralja kviza Mirka Miočića drže za "vlasnika" pola Rtine

Stanovnici mjesta Rtina, kao i drugih mjesta u općini Ražanac, participiraju sa po 4.000 kuna u velikom projektu katastarskih izmjera na tom području, za što su mještani Rtine posebno zainteresirani, jer u zemljišnim knjigama nitko od njih nije naveden kao vlasnik.

Kompletno područje Rtine još uvijek, po zemljišno-knjižnom stanju upisanom na Općinskom sudu u Zadru, pripada dvojici ljudi – veleposjednicima Anti Kneževiću i Bori Miočiću, koji su tu zemlju kupili početkom 20. stoljeća.

O kupnji zemlje sačuvani su i ugovori, a unuku Bore Miočića, mještaninu Rtine Mirku Miočiću, gotovo svakodnevno stižu sudski pozivi za parnice oko utvrđivanja vlasništva, jer su on i njegov brat, kao jedini nasljednici Bore Miočića, formalni vlasnici polovice Rtine.

- U godini dana dobio sam oko 500 sudskih poziva. Dakako da se ne odazovem na sve, no to se na sudu riješi i bez mene. Posjednici zemljišnih parcela u Rtini su me tako posljednjih mjeseci «izgurali» i upisuju se kao vlasnici «moje» zemlje – šali se Mirko Miočić.

Njegov djed Bartul Bore Miočić je 1928. godine po povratku iz Amerike kupio pola ražanačkog polja, što je otprilike potez od ceste Zadar-Ražanac do Paškoga mosta, ili oko deset kvadratnih kilometara obradivog zemljišta.

Ti deseci milijuna četvornih metara zemlje po stanju spisa još pripadaju veleposjedniku Bori, odnosno njegovoj dvojici nasljednika.

- Moj djed je zemlju kupio od Kneževića, to je loza veleposjednika još iz 19. stoljeća. Stara Jugoslavija je kasnije radila na tome da se takvi feudalni odnosi ukinu. Veliki dio djedove zemlje je tako novim zakonom predan u posjed onima koji su je obrađivali, a djed je za to 1939. godine obeštećen dobivanjem državnih obveznica i ostao je najbogatiji čovjek u kraju. Međutim, djed ipak nije imao sreće, jer je prava propast uslijedila nakon Drugog svjetskog rata oduzimanjem imovine – kaže Mirko Miočić.

Katastarska izmjera na području katastarske općine Ražanac rezultirat će usklađivanjem stanja na terenu s onima u katastarskim i sudskim knjigama, a projekt vrijedan 11 milijuna kuna financiraju sa 60 posto Općina Ražanac i sa 40 posto Državna geodetska uprava.

Lada Kalmeta / EPEHA