Krivotvorene lokacijske dozvole za vile na Ravi?

Upitne lokacijske dozvole                                                 CROPIX

Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je optužni prijedlog protiv Milice Celent i Drage Brkića nekadašnjih zaposlenika Ureda državne uprave, zbog krivotvorenja službene isprave. Radi se o izdavanju četiri od ukupno 28 lokacijskih dozvola za gradnju luksuznog apartmanskog naselja na Ravi vrijednog desetak milijuna eura.

Milicu Celent se tereti zbog izdavanja lokacijskih dozvola Nataliji Perić u kojima je neistinito navela da je investitor ujedno i vlasnik susjednih čestica zemlje, a Brkića zbog unošenja takvog podatka u lokacijsku dozvolu. Slučaj 28 lokacijskih dozvola razmatrao je i USKOK, ali je predmet vraćen Općinskom odvjetništvu, jer USKOK nije pronašao elemente za pokretanje bilo kojeg postupka iz svoje nadležnosti.

Općinsko odvjetništvo je optužni prijedlog podnijelo za četiri lokacijske dozvole, a za preostale 24 neće pokrenuti bilo kakav kazneni postupak jer nije našlo osnovanu sumnju za kazneno djelo.

- Te 24 pravomoćne lokacijske dozvole su uredno izdane, kaže općinski državni odvjetnik Trpimir Kučina i pojašnjava da Celent i Brkić nisu optuženi za zloporabu jer je kasno došlo do prijave, pa je za zloporabu bilo teško pronaći dokaze.

Sporne dozvole za gradnju 28 vila na Ravi izdane su 2004. godine, svega nekoliko dana prije nego je na snagu stupio Prostorni plan Zadra po kojemu to više nije bilo građevinsko zemljište. Kada su lokacijske postale pravosnažne, zatražene su i građevinske dozvole, ali zbog sumnje u nepravilnosti pri izdavanju lokacijskih dozvola, predstojnica Ureda državne uprave Draga Petričić podnijela je sredinom 2007. godine kaznenu prijavu po kojoj je sada ODO ispisao optužni prijedlog.

                                                                                                Predrag Opačić /EPEHA

Što će biti s 24 „čiste dozvole“? U 24 lokacijske dozvole ODO i Uskok nisu pronašli bilo kakve nepravilnosti, ali je pitanje hoće li na temelju njih investitori dobiti građevinske dozvole jer se zemljište za gradnju više ne nalazi u građevinskoj zoni. Grad Zadar će, kao i do sada, tvrditi da su 24 „čiste“ i četiri sporne dozvole ista cjelina, te bi izdavanje građevinskih dozvola za gradnju na negrađevinskom zemljištu bilo protivno načelima pravnog poretka. Zato ne bi bilo iznenađenje da Grad Zadar u eventualnom sudskom postupku po ovom optužnom prijedlogu zatraži i poništenje te četiri lokacijske.