Pogledajte kako izgleda podzemni grad koji je sagradila JNA na Velikoj Paklenici

Zovu ga Podzemni grad, a zapravo je riječ o mreži tunela izgrađenoj pedesetih godina prošlog stoljeća kao skloništa u slučaju napada Staljina na Jugoslaviju. Iskopani u utrobi žive stijene kanjona Velike Paklenice, tuneli su trebali sačuvati politički i vojni vrh od atomskog napada.

– Vidite onu prostoriju na dnu. Tu je, navodno, bila soba za Tita. Iznad je 200 metara visoka stijena, a 150 metara do kanjona Paklenice. Nema sumnje da bi u njoj preživio i atomski napad – objašnjava ravnatelj NP-a Paklenica Zlatko Marasović ministru zaštite okoliša Siniši Zmajloviću.

– A što ako bi se ta stijena iznad urušila na njega? – znatiželjno će Vinko Prižmić, prvi čovjek HGSS-a.
– Tito tu sigurno ne bi bio sam, nego s četom vojnika koji bi ga u tom slučaju otkopavali – izvuče se nekako ravnatelj Marasović.

Nešto više od dvije tisuće četvornih metara površine i 500 metara tunela pod nadzorom JNA iskopali su ratni zarobljenici i robijaši s Golog otoka između 1951. i 1953. godine. Tijekom te tri godine lokalnom je stanovništvu bio zabranjen ulazak u kanjon Velike Paklenice, a radnici koji su radili na iskopu dolazili su kamionom prekriveni ceradom.

Cijeli je projekt izgradnje Titova skloništa držan u strogoj tajnosti, a onda je jednog jutra, negdje početkom ožujka 1953., kada je "tovariš Staljin otegnuo papke", sve odjednom stalo. Ulazi i otvori u tunele su zazidani i tako su stajali sve do kraja rata 1995. godine, kada su prvi put otvoreni javnosti.

Brzo se shvatilo da je ta nedovršena vojna infrastruktura idealna za buduće sadržaje nacionalnog parka i malo po malo, jedan pa drugi projek, ti vlažni i pomalo jezoviti tuneli počeli su dobivati obrise modernog centra za posjetitelje s brojnim sadržajima, sanitarnim čvorom, klimatizacijom, multimedijskom dvoranom, izložbenim dvoranama, medicinskom ambulatnom i protorijama HGSS-a...

– Do sada je uređeno oko 1150 četvornih metara prostora, za što je utrošeno oko trideset milijuna kuna. Radovi će biti gotovi do kraja godine, a nakon toga nam ostaje još uređenje dviju velikih prostorija za izložbene dvorane u vrijednosti 10 milijuna kuna, koje namjeravamo osigurati iz EU fondova – zadovoljno je ministru Zmajloviću objasnio ravnatelj Marasović.

A ministar je sve mudro pratio i na kraju posjeta demonstrirao svoju alpinističku vještinu uspevši se na stijenu pokraj ulaza u tunele visoku dvadesetak metara.

– Ovo je trenutačno jedan od najvećih projekata u zaštićenim područjima. Park će u podzemnim tunelima dobiti novi posjetiteljski centar s brojnim zanimljivim sadržajima, među kojima će biti i umjetna stijena za penjanje. To je važno za obogaćivanje ponude parka i privlačenje novih gostiju, budući da 40 posto posjetitelja Paklenice čine upravo penjači. Korist od ulaganja u zaštićena područja imaju i lokalna gospodarstva kroz mogućnost plasiranja turističkih usluga i poljoprivrednih proizvoda turistima. Tako stvaramo nova zelena radna mjesta i omogućujemo održivi zeleni turizam – kazao je ministar na kraju pokazne vježbe spuštanja sa stijene s pripadnicima HGSS-a.