Radnici ukazuju na nezakonitu privatizaciju i likvidaciju poduzeća u kojemu su ostali bez plaća, otpremnina i radnih mjesta, pa sada traže novčano obeštećenje od bivšeg vlasnika Joze Grgića i direktora Marka Matića.
– Zahtijevamo poništenje privatizacije "Elektronike" i isplatu dva milijuna kuna odštete za 42 radnika, te ubrzanje suđenja Grgiću i Matiću za gospodarski kriminal i nezakonitu privatizaciju koje je počelo tek nedavno, osam godina nakon podizanja optužnice i četiri godine od njezine pravomoćnosti. Grgić je notornim kriminalom uništio "Elektroniku" za osam mjeseci, a mi se nadamo da neće trebati osam godina za završetak suđenja – izjavio je Vedran Uranija, pravni zastupnik SSSH.
Uranija je podsjetio na sudbinu nekada uspješnog poduzeća smatrajući da se radi o klasičnom obrascu privatizacijske pljačke. Grgić je 1999. u valu kuponske privatizacije preuzeo većinski paket dionica koji nikada nije u cijelosti otplatio, potom je na nekretnine "Elektronike" udario hipoteku, a kreditnim sredstvima pokrio dugove svojih zagrebačkih poduzeća "Sono" i "Sonosat", dok je "Elektronika" samo šest mjeseci nakon Grgićeva dolaska otišla u stečaj i likvidaciju.
Uranija je kazao da radnici pojedinačno potražuju između 50 i 100 tisuća kuna, te da će nakon što Grgiću završi suđenje, zatražiti i naknadu štete zbog gubitka radnih mjesta koje je sada nemoguće vratiti.
– Grgić je nedavno na sudu rekao da mu je plaća 3000 kuna. Pa neka mu se ovrhom sjedne na tu plaću – rekao je Uranija, dodajući da su Grgić i direktor Matić iz "Elektronike" izvukli dva milijuna kuna.
– Bilo je tu puno mutnoga i netransparentnoga, treba ići na njihovu imovinu. Nikad nije bilo ovoliko kriminala i nepravde: jedni jedu iz kanti za smeće, a drugi se strašno bahate – rekla je Slavica Alavanja kojoj je Grgić ostao dužan 23 plaće.
'Mutna' privatizacija
Prije "privatizacije", "Elektronika" je bila uspješna tvrtka sa 162 radnika koja je proizvodila elektroničke dijelove i imala tržište diljem Europe i svijeta, kazao je sindikalist Vedran Uranija.
Stečajem je bez posla, plaća i otpremnina ostalo 42 radnika koji sada traže da se privatizaciju poništi i vrate tvorničke nekretnine – 16.000 kvadrata zemljišta, tvorničke hale i radionice – koje su 2000. godine za 4,2 milijuna kuna na javnoj dražbi prodane "Tankerkomercu" Bože Jusupa. I tu kupnju Uranija smatra mutnom.
Predrag Opačić
Foto: Jure Mišković / CROPIX
Foto: Jure Mišković / CROPIX
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....