Vransko polje spas od suše čeka iz EU-a

Godina 2011. zasigurno će biti jedna od najsušnijih otkad se bilježe meteorološki podaci, no prema najavama klimatologa, suše će u budućnosti biti sve učestalije i dulje. Gradnja sustava navodnjavanja jedino je rješenje da se izbjegnu posljedice suše, no ti su projekti vrlo skupi i dugotrajni. Državni plan za navodnjavanje donesen je prije sedam, osam godina, no otada su napravljeni samo početni koraci.

Zadarsko područje stoji nešto bolje od hrvatskog prosjeka jer je sada, nakon završetka prve faze Baštice, u sustavu navodnjavanja više od četiri posto obradivih površina, no to je vrlo malo.

Prema podacima Državne strategije za gradnju sustava navodnjavanja, zadarsko područje ima najbolje predispozicije u Dalmaciji za ove projekte, jer se izgradnjom akumulacija i sustava navodnjavanja može osigurati natapanje za čak 62.000 hektara.

Točno prije godinu dana potpisan je sporazum o financiranju izrade dokumentacije za sustav navodnjavanja Vransko polje između Zadarske županije i Ministarstva regionalnog razvoja, a Hrvatske vode, koje operativno provode ovaj projekt, ovih su dane izabrale IGH za izrađivača studije navodnjavanja.

Samo izrada ove studije za navodnjavanje 3440 hektara koštat će 461.000 kuna, no to je samo početni trošak jer će za daljnje dokumente, od idejnog do izvedbenog projekta, trebati utrošiti oko 10 milijuna kuna.

− Riječ je o vrlo velikom zahvatu koji mi u konačnici nećemo moći realizirati sami. Na ovaj se način pripremamo za natjecanje za novčana sredstva iz fondova EU-a, vjerojatno iz strukturnih kad Hrvatska već postane članica EU-a − objašnjava Danijel Segarić, županijski pročelnik za poljoprivredu.

Gdje će točno biti moguća akumulacija za natapanje najmanje 2500 hektara na Vranskom polju, još se ne zna. Osim projekata za Vransko polje, u razradi je daljnje uređenje Baštice, nedavno je završila rasprava o akumulaciji Kotao, predviđa se akumulacija i za Lišansko polje, za Bokanjac...

− Država osigurava glavninu sredstava za projektnu dokumentaciju, godišnje se za to planira izdvojiti oko dva milijuna kuna. Bez toga se sustavi navodnjavanja neće moći izgraditi, a ostaje nam kao veliki zadatak uređenje odnosa s budućim korisnicima akumulacija, odnosno sustava navodnjavanja − kaže Segarić.